Ove godine iz Bosne i Hercegovine na hadž je otputovalo ukupno 1.411 hadžija. Uključujući putovanje i boravak na hadžu, danas bh. hadžijama za obavljanje pete islamske dužnosti treba oko 22 dana. A nekada su Bošnjaci do Saudijske Arabije, gdje su obavljali hadž, te za povratak kući trebali više od godinu.

Lijepi stihovi  

Autor Đevad Koldžo u djelu “Tragovi bosanskih hadžija” sakupio je podatke o tome kako su kroz historiju hadžije iz BiH odlazile na hadž. Tako prenosi da je prvi odlazak iz Bosne zabilježen 1557., pune 94 godine nakon što su Turci u potpunosti zauzeli BiH. Pripovijeda se da je prvi hadžija iz Bosne bio Mehmed Sarač. Živio je u Šejh-Ferahovoj mahali u Sarajevu. Nije zabilježeno kada se vratio s hadža niti kojim je putem hodio.

Prvi bosanskohercegovački hadžija koji je iza sebe ostavio pisani trag o obavljanju pete islamske dužnosti je hadži Jusuf Livnjak, koji je hadž obavio 58 godina nakon Mehmeda Sarača. U svom putopisu opisao je sve moguće lokalitete kroz koje je proputovao.

Put je trajao godinu i deset dana, a Livnjak je obilazio znamenita mjesta i opširno zapisivao svaki detalj svoga puta, uključujući manje i veće gradove i mjesta, sela i zaseoke, čak i konake u kojima je odsjedao i koja je vidio.

Kada je stigao u Carigrad, napisao je da “nema ni riječi ni pera koji može opisati ovaj prelijepi grad”, a pri dolasku u Meku i Medinu od ushićenja je propjevao, pa opisao Harem-i Šerif, Mekam-i Ibrahim i Kabu u prelijepim stihovima.

U svome dnevniku, koji je pisao na turskom, a koji je na bosanski jezik preveo Mehmed Mujezinović, ostavio je trajan dokument iz kojeg su prikupljeni podaci pomoću kojih je napravljena karta sa svim stazama kojima se kretao.

Lađe i kamile

Na put je krenuo iz Sarajeva 20. juna 1615., a vratio se 1. jula 1616. Na konju je putovao do Istanbula, odakle je lađom, konjem ili kamilom preko Rodosa stigao do Aleksandrije, a potom do Medine i Meke.

Za vrijeme putovanja hadži Jusuf je prenoćio u 119 različitih konaka.

Ovu rutu, sa sitnim izmjenama, bosanske hadžije koristile su sve vrijeme turske uprave u BiH. Pred sam kraj turske uprave u Bosni autorov predak hadži Mehmed Koldžo je obavio hadž koristeći rutu Sarajevo – Skoplje – Solun – Aleksandrija – Kairo – Džeda – Meka. Istu rutu koristio je i u povratku. Hadž je obavio skupa sa svojom hanumom Razijom. Đevad Koldžo navodi da nije poznato je li neka žena iz Bosne prije hadži Razije obavila hadž jer o tome nema pisanih podataka. Hadži Mehmed i hadži Razija su na put krenuli 13. novembra 1874., a vratili su se u kasnu jesen 1875. godine. Zanimljivo je i to da je hadži Mehmed u povratku s hadža iz Bugarske sa sobom doveo i dvojicu vrsnih baštovana Bugara, koji su godinama poslije obrađivali njegovo imanje.

Austrougarsko vrijeme

U vrijeme austrougarske vladavine u BiH, prve dvije godine nakon aneksije, dolazi do stagnacije odlazaka na hadž, da bi već 1881. Bošnjaci ponovo krenuli put Meke i Medine, a te godine otputovalo je 25 hadžija. Hadžije su te godine uglavnom bili Visočaci, pa je polazna stanica bilo Visoko. Do 1884. nije zabilježen nijedan odlazak na hadž, a te godine ih je iz Bosne otišlo 54. U to vrijeme hadžije su na hadž odlazile preko Metkovića, odakle bi se lađom prebacili do Trsta, a potom dalje brodom, nakon što je 1869. otvoren Suecki kanal, pa su brodovi mogli direktno ići za Saudijsku Arabiju. Nakon 1908. dolazi do zastoja u odlascima na hadž iz Bosne, jer se svijetom tih godina širila epidemija kolere.

Duge rute

• U vrijeme Osmanskog carstva iz Bosne se na hadž išlo rutom dugom 8.574 kilometra
• Dužina rute kojom su Bošnjaci išli u vrijeme Austro-Ugarske iznosila je 7.608 kilometara
• U periodu od 1945. do 1990. dužina rute iznosila je 10.184 kilometra
• U današnje vrijeme dužina rute iz Bosne do Saudijske Arabije autobusom iznosi 9.818, a avionom 7.314 kilometara (Dnevni avaz)