U domovima muslimana širom zemlje i svijeta današnji ručak biće pripremljen uz kurbansko meso.  Za mnoge kurbansko meso ima svoj specifičan miris, te je za njegovu pripremu potrebno znanje i iskustvo.

Kako ga pripremati, kakve nutrijente kurbansko meso sadrži, u kojim količinama ga jesti i kojim grupama ljudi se ne preporučuje pitanja su koja je Tuzlanski.ba postavio nutricionistici Mirhi Skakić, vlasnici Nutricionističkog centra Nutrisano u Tuzli. 

Kurbansko meso je sastavni dio grupe proizvoda koja predstavlja značajan izvor proteina, kao i minerala, koji su vrlo značajni za ljudski organizam, kazala je Skakić dodavši da se u kurbanskom mesu posebno ističe prisustvo:  željeza, fosfora, sumpora,  magnezija i vitamina B1, B2 i B3.

”Međutim, osim ovih blagotvornih elemenata, sadrži i zasićene masne kiseline, zbog čega se mora voditi računa u kojima količinama se ono jede i na koji način se priprema”, dodaje.

Poželjno bi bilo, objašnjava, da se unos prilagodi individualnim potrebama.

”Najlakše određivanje količine bi bilo u odnosu na veličinu naše šake, pa bi količina mesa, kao sastavni dio izbalansiranog obroka, mogla biti veličine  dlana, a da pri tome ne zaboravimo unijeti i dovoljno drugih makro i mikronutrijenata, s ciljem balansiranog i umjerenog unosa”, ističe.

Skakić je objasnila da zasićene masne kiseline, odnosno masti, prisutne u kurbanskom mesu potencijalno mogu uticati na razinu holesterola u krvi, favorizirati pojavu koronarne bolesti srca, te zbog svog udjela u samo jednoj porciji povećati kalorijski unos cijelog obroka.

”S tim u vezi, značajno je ovo meso pripremiti na što bolji način, kako bi njegovi benefiti bili očuvani. Najbolje mogućnosti su pečenje meso u pećnici sa povrćem, pa ga i služiti uz kupus salatu ili zelenu salatu koja je blago zamišljena domaćim jabukovim sirćetom ili limunom, ili eventualno spremiti gulaš pa ga konzumirati uz već ranije spomenutu salatu, koja je bogata vitaminom C što će pomoći apsorpciju željeza iz mesa, ali i regulisati skokove glukoze u krvi nakon obroka”, savjetuje.

Posebne preporuke za konzumiranje ovog mesa, kao sastavnog obroka za dane Bajrama, ogledaju se u pomno biranim kombinacijama obroka, i količini hrane koju osoba planira unijeti.

”Bilo da je riječ o osobama koje već imaju određena oboljenja koja zahtijevaju kontrolisan unos masnoća ili kalorija, nužno je unijeti raznovrsne obroke obogaćene i vlaknima, te vitaminima i mineralima, što je najlakše izbalansirati kombinovanjem mesa sa raznovrsnim povrćem, ali i pratiti osjećaj sitosti kako se ne bi prejeli. Sve drugo vodi ka nezdravim krajnostima, opterećivanju probavnog sistema i potencijalnom razvoju zdravstvenih rizika, sa akcentom na kardiovaskularni sistem i šećernu bolest”, zaključila je Mirha Skakić.

Korisni su ovo savjeti koje već danas možemo primijeniti pripremajući bajramski ručak, a istovremeno pazeći na svoje, i zdravlje svojih najbližih. (Tuzlanski.ba)