Podaci pokazuju da je stopa pretilosti među starijima od 20 godina dramatično porasla u posljednje dvije decenije, a stručnjaci neumorno upozoravaju na zdravstvene rizike koji dolaze s dodatnom tjelesnom težinom.
No nova studija objavljena 7. maja u JAMA Network Openu otkrila je da nemaju svi pretili ljudi isti rizik od ozbiljnih zdravstvenih problema. Zapravo je otkriveno da 40 posto pretilih ljudi u SAD-u nije u većem riziku od kardiovaskularnih bolesti ili smrti. Naime, studija je pokazala da je utvrđeno da su ljudi s indeksom tjelesne mase (BMI) 30 ili više, koji se smatraju pretilima, “metabolički zdravi” ako su imali tri zajedničke stvari, prenosi index.hr.
Naučnici koji su stajali iza nove studije promatrali su 386.420 osoba i otkrili da pretile osobe s normalnom vrijednosti krvnog pritiska, relativno niskim omjerom struka i bokova (WHR) i bez postojećeg dijabetesa tipa 2 nisu imale povećani rizik od srčanih bolesti ili smrt. To ih je navelo da za ljude koji udovoljavaju tim mjernim podacima zaključe kako oni imaju “metabolički zdravu pretilost (MHO)”.
Utvrđeno je da metabolički zdrava pretila skupina ima krvni pritisak manji od 130 mm Hg, a omjer struka i bokova manji je od 0.95 za žene i manji od 1.03 za muškarce.
“Naši rezultati sugerišu da ljudi s MHO-om klasifikovani prema ovoj definiciji nisu u povećanom riziku od umiranja od kardiovaskularnih bolesti ili drugih uzroka preranog umiranja”, zaključili su istraživači s Njemačkog instituta za ljudsku prehranu u Potsdam-Rehbruecku.
No i ranije se mnogo raspravljalo o pojmu “zdrava pretilost”. Istraživački rad objavljen u časopisu Annals of Human Biology 2018. tvrdio je da se taj izraz ne smije koristiti.
Sharon Zarabi, dijetetičarka i direktorica programa za zdravlje žena Instituta Katz u Northwell Healthu, koja nije sudjelovala u radu iz 2018. godine, predložila je Healthlineu da se “moramo odmaknuti od korištenja BMI-a kao kategorizacije prekomjernih kilograma”.
“Pravo je pitanje kako definirati zdravlje. Je li vegetarijanac koji ima BMI 30 te koji izbjegava sve zasićene masti iz mesa i konzumira prehranu bogatu jednostavnim ugljikohidratima i tako smanjuje rizik od srčanih bolesti, ali povećava vjerovatnoću za povišene trigliceride i inzulin, zdrav?” pitala je Zarabi.
“Mislim da moramo redefinisati zdravlje i sagledati cjelokupnu osobu kao cjelinu, uzimajući u obzir visinu kondicije, obrasce spavanja, bolove u zglobovima, nivo vitamina, disanje, snagu, sreću, društvene veze”, zaključila je. (Tuzlanski.ba)
