Sve veći broj ljudi pati od bolova u području leđa, vrata, ramena, stražnjice i udova. Neki od njih vjeruju da bol u leđima dolazi od ozljede „trčao sam… podigao dijete… naglo sam se okrenuo..“ i ta je ideja duboko usađena u njihovu svijest.
Ovaj poremećaj može biti dobroćudan, iako bolan, ukoliko se radi o bolovima mekog mišićnog tkiva. Vrlo često uzrokuju ga emocionalni procesi što je i dokazalo dugoročno istraživanje dr. med. John E. Sarno, te njegov rad s ovom vrstom pacijenata, piše Ženskiportal.ba. Kod nekih osoba bol može naglo početi, kod nekih se sporo razvija, a u nekim slučajevima se javi tek kad riješimo problem koji nas je mučio. Isto tako, neki ljudi ne znaju kako zaboraviti svakodnevne brige, stoga kad se udalje od firme ili posla (vikend, godišnji) počinju osjećati tjeskobu, te napad počinje.
Kada se pojave ovi bolovi su vrlo jaki, a najčešće počinju u području krsta, slabinskom dijelu kralježnice, ili mišićima stražnjice. Kod razvoja ove bolesti, ne radi se samo o situaciji kad se ona javlja već i o stepenu napetosti koju tada osjećamo. Napetost, stres, nedostatak samopoštivanja , potreba za stalnim dokazivanjem i perfekcionizmom, tjeskoba i ljutnja pokreću ovu vrstu boli. Iako su anksioznost i ljutnja većinom vezani za posao, privatni odnosi su vrlo čest izvor potisnutih emocija. Naime, važan dio ljutnje i zamjeranja proizlazi i iz naše brige i odgovornosti za bliske osobe, ali nas to i opterećuje na neki način, stoga i podsvjesno ljuti. Ovdje sindrom bola djeluje tako da odvraća pažnju od potisnutih neželjenih emocija – tjeskobe, ljutnje, bijesa i straha, stoga tijelo radije odabire bol nego osvještavanje emocije.
Da bi izbjegli ovu vrstu boli svakako se treba zapitati koje nas to nelagodne emocije upozoravaju i na što? Razni drugi simptomi, a koji su povezani sa napetošću (migrena, glavobolja, problemi s probavnim organima, peludna groznica, astma..) mogu prethoditi ovim problemima, no ohrabrujuće je to da se bol smanjuje kako podižemo razinu svijesti o svojim emocijama. Ne postoji „čarobni“ recept za niti jednu bolest.
Prirodno liječenja je zdravije, no zahtijeva vremena, strpljenja i predanosti. Ipak, svaka osoba treba sama odlučiti kada će se obratiti liječniku.
(Tuzlanski.ba)
