“Nema lijeka za Alzheimerovi bolest”, kaže dr David Walk, direktor “Penn Memory Centre” i dodaje da postoje lijekovi koji mogu samo da spriječe progresiju simptoma, bar na neko vrijeme.

Rana dijagnoza izuzetno je važna za uspješnost liječenja i što veći kvalitet života oboljelih, zbog toga je korisno da znate koji su prvi simptomi koje većina ljudi osjeti i koji od njih se nikako ne smije pripisati starenju, i zbog toga zanemariti.

Problemi sa pamćenjem

Problemi sa pamćenjem koji postaju toliko česti da ometaju svakodnevni život uobičajeni su rani znakovi demencije.

„Za mnoge ova faza donosi očigledne promjene i postaje sve teže za njih okriviti starenje. Uobičajeno je da se već u ovoj fazi postavi dijagnoza“, kaže dr Walk.

Promene ličnosti

Neobjašnjive promjene ličnosti mogle bi da budu znak demencije, upozoravaju ljekari.

„Većina ljudi misli da se Alzheimerova bolest bazira na poremećaju pamćenja, ali godine istraživanja dovele su do zaključka da prvi simptom često bude neki problem u ponašanju“, kaže Nina Silverberg, direktorka programa centra za Alzheimerovu bolest pri Nacionalnom institutu za starenje.

Gubitak interesa za hobije

Gubitak interesa za nekad omiljene hobije i aktivnosti mogao bi da bude znak demencije, ne zato što ljudi prestaju da ih vole, već zato što sve manje znaju kako da ih sprovode i u njima uživaju“, kaže dr Meri Ganguli, profesorica psihijatrije, neurologije i epidemiologije na Univerzitetu u Pitsburgh.

Problemi sa komunikacijom

Osobe sa demencijom mogu da imaju problema sa praćenjem razgovora, što može dovesti do usamljenosti, depresije i izolacije.

„Osobe sa demencijom često imaju probleme u komunikaciji, na primjer, imaju problem sa pronalaženjem prave riječi ili učestvovanjem u razgovoru“, kažu iz Društva za Alzheimerovu  bolest.

Zbunjenost

Zbunjenost je možda najčešći rani simptom demencije i nikad se ne smije otpisati ti kao normalan dio starenja.

„U ovoj fazi oštećenje mozga često uključuje druge aspekte kognicije van pamćenja, uključujući neke poteškoće sa govorom, organizacijom i izvođenjem jednostavnih i svakodnevnih računskih operacija“, kaže dr Walk.

On dodaje da ovi problemi mogu da otežaju obavljanje svakodnevnih zadataka.

Zbog oštećenja moždanih ćelija osoba može da doživi i druge promjene ličnosti kao što su sumnjičavost prema drugima, manje zanimanje za stvari ili depresivno ponašanje, prenosi index.hr.  (Tuzlanski.ba)