Surtsey je vulkanski otok u Atlanskom okeanu koji se nalazi tridesetak kilometara od Islanda. Nastao je velikom erupcijom 1963. godine koja je počela na dubini od 130 metara.
Erupcija je trajala čak tri godine, a do 1967. stvoren je otok površine od 2,7 kvadratnih kilometara. Ne čudi stoga što su mu dodijelili ime prema vatrenom divu Surtu iz nordijske mitologije.

Erozija tla i jaki vjetrovi na sjeveru Evrope s vremenom su smanjili njegovu površinu na oko 1,3 kvadrata, ali ne i interes naučnika za to misteriozno područje.

UNESCO je zaštitio otok i stavio ga na svoj popis Svjetske baštine u Europi, a pristup su dobili samo odabrani botaničari, biolozi i vulkanolozi. Glavni im je zadatak proučiti kako nastaje ekosistem bez ljudskog utjecaja.

Mahovina i lišajevi prve su vrste biljaka koje su počele rasti na ovom otoku, a ubrzo na Surtsey su počeli slijetati fulmarusi i tankokljune njorke. Danas ovdje raste 70 biljnih vrsta, a na njemu žive insekti, ptice i tuljani, prenosi PunKufer.hr.

Na otoku se nalazi samo jedna kuća u kojoj spavaju stručnjaci koji proučavaju promjene na Surtseyju. Prije nego što se iskrcaju na otok, svaki se naučnik temeljito pretražuje da slučajno ne bi prenio neko sjeme čije bi klijanje moglo poremetiti prirodni ekosustav.

Uprkos mjerama predostrožnosti, na otoku je izrastao paradajz koja je iznenadila znanstvenike. Ili je to bio slučaj sve dok jedan tamošnji stručnjak nije priznao da je obavio veliku nuždu na zabranjenom mjestu na plodnom vulkanskom tlu nakon konzumacije tog voća.

Biljka je odmah uklonjena, a postrožen je i nadzor aktivnosti svim stručnjacima kojima je dopušten dolazak na otok. (Tuzlanski.ba)