Utorak, 10. Decembar 2019.
Tuzlanski.ba logo
Preuzmite sliku

Tako slični, a tako različiti: Najzanimljivije sličnosti između čovjeka i čimpanze

Bonobo majmun i čimpanza su čovjekovi najbliži rođaci, a ipak između nas i naših krznenih rođaka ima mnogo razlika, kako u ponašanju, tako i u izgledu. Kako bi utvrdili koliko smo zapravo slični, naučnici su uporedili gene ljudi i čimpanzi i utvrđeno je da dijelimo čak 98,8 posto DNK!

Kako je moguće da smo toliko slični, a ipak – toliko različiti?

Svi primati, ne samo ljudi i šimpanze, imaju veliki mozak, oslanjaju se umnogome na stereoskopski vid, ali manje na miris, i imaju pokretan palac i fleksibilne zglobove.

Genetika

Većina gena čovjeka i čimpanze je gotovo idenična. Obje vrste imaju gen  OPN1LW, koji nam omogućava da vidimo crvenu boju. Za razliku od ljudi i čimpanzi, miševi, recimo, nemaju ovaj gen.

Ličnost

Istraživanje čiji su rezultati objavljeni u listu “Američki dnevnik primatologije” pokazalo je da čimpanze imaju neke osobine za koje smo mislili da su rezervisane samo za ljude: hrabrost, ljubomoru, druželjubivost, tvrdičluk… Štaviše, stručnjaci vjeruju da oni imaju 41 karakteristiku ličnosti, i da dijele čak 60 posto s ljudima!

Izražavanje

Tu, ipak, nije kraj. Eksperti su dokazali i da pokreti ruku čimpanzi nisu samo nasumični pokreti, već gestikulacija. U naučnom časopisu “Granice psihologije” objavljeni su prije nekoliko godina rezultati istraživanja koje je pokazalo da čimpanze, bonobo majmuni i djeca pokazuju sličnost u izražavanju.

“Sličnosti u obliku i funkciji gestikulacije kod ljudske bebe i mladunaca čimpanze i bonobo majmuna su nevjerovatne”, istakla je Patricia Grinfield, psiholog Univerziteta Kalifornije i koautorka ove studije. Ona je dodala i da je kombinacija gestikulacije i vokalizacije vjerovatno bila veoma važna u evoluciji jezika.

Smijeh

“‘Najljudskije’ ponašanje primata možda je smijeh tokom golicanja”, kaže Franc de Val, primatolog Univerziteta Emori. “Dublji je u odnosu na ljudski”, napominje De Val, ali ističe da je facijalna ekspresija veoma slična.

Ipak, ako dijelimo čak 98,8 posto DNK, kako je moguće da smo toliko različiti?

Upravo se u ovom broju krije tajna. Naime, svaka ljudska ćelija sadrži oko tri milijarde tzv. baznih parova, odnosno dijelova informacija.

Samo 1,2 posto DNK koje ne delimo sa šimpanzama iznosi oko 35 miliona razlika! Neke od ovih razlika imaju veoma važnu ulogu, ali neke nisu posebno bitne za to što nam čimpanze ipak nisu toliko slični. Ipak, čak i dva identična DNK lanca mogu funkcionisati različito, jer se “aktiviraju” u različitoj mjeri, na različitim mjestima ili u različito vrijeme. (nationalgeographic.rs)

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

Ključne riječi: , ,