Na osobnoj iskaznici Dunava pisalo bi da je dug 2850 km te da je druga najduža rijeka u Evropskoj uniji, ali ne i na kontinentu – tu prvo mjesto odnosi Volga.

U Dunav utiče oko 300 pritoka, od kojih je više od 30 plovnih, a među značajnijima su Drava, Sava, Tisa i Prut. Veličina slivnog područja je golemih 817.000 kvadratnih kilometara.

Glavni gradovi

Na moćnoj evropskoj rijeci nastala su čak četiri glavna grada. Veliku četvorku čine Beograd, Budimpešta, Bratislava i Beč.

Glavne luke

Glavne luke su Izmail (Ukrajina), Galaţi i Brăila (Rumunjska), Ruse (Bugarska), Vukovar, Beograd, Budimpešta, Bratislava, Beč, Linz i Regensburg.

10 “plavih” zemalja

Dunav protiče kroz deset evropskih država ili je pak njihova granična rijeka (Njemačka, Austrija, Slovačka, Mađarska, Hrvatska, Srbija, Rumunjska, Bugarska, Moldavija i Ukrajina).

138 km u Hrvatskoj

Najveći dio Dunava je u Rumunjskoj, a Hrvatska ima tek 138 kilometara, koji većinom čine prirodnu državnu granicu. Usporedbe radi, Sava na području Lijepe Naše teče 510 kilometara.

Prekrasna delta

Delta Dunava najvećim se dijelom nalazi u Rumunjskoj, dok je manji dio ušća na prostoru Ukrajine. Važnost brojnih biljnih i životinjskih vrsta delte Dunava prepoznao je i UNESCO, na čijem se popisu i našao rumunjski dio ušća. Dunav u svom srednjem toku, uz pomoć rijeke Drave, stvara unutarnju deltu u Parku prirode Kopački rit.

Teče na istok

Dunav izvire u planinskom području Schwarzwalda u Njemačkoj, gdje kreće njegov put prema Crnome moru. Jedina je veća evropska rijeka koja teče na istok, do ušća u Crno more.

Brojna imena

Dunav nosi brojna imena. Tračani su ga nazivali Istros, a Skiti Mataos. Njemački je naziv Donau, slovački i češki Dunaj, mađarski Duna, rumunjski Dunărea, a slovenski Donava. Turci ga nazivaju Tuna, Rusi i Slovaci Dunaj, a mi ga nazivamo Dunav.

Groblje brodova

Dunav skriva na stotine potopljenih ratnih brodova koji na površinu izviru kad se spusti razina vode. Potopljeni brodovi na dnu Dunava pripadaju Crnomorskoj ratnoj floti, koja se 1944. godine povlačila pred Crvenom armijom tokom Drugog svjetskog rata.

Međunarodni dan Dunava

29. juna obilježava se Međunarodni dan Dunava, a tada se u Vukovaru tradicionalno pripremaju fiš-paprikaš i šaran na rašljama te se zabavlja u susretima folklornih društava.

Mijenja oblik

Tokom vremena izgled Dunava neprestano se mijenja. Kako prenosi HINA, međunarodna studija riječnih sedimenata pokazala je da je Dunav postao uži i do 40 posto od sredine 19. stoljeća. Razlog tome su promjene izazvane intervencijama ravnanja riječnog toka, ali i mjerama zaštite od poplava i gradnje brane.

Zbog tih intervencija sediment više nije mogao prolaziti kroz Dunav do Crnog mora. Umjesto toga taložio se na obalama rijeke, trajno mijenjajući njezin oblik. (punkufer.hr)