Zračna baza Mihai Kogalniceanu (MK) u Rumuniji dobila je ime po obližnjem selu, koje je i samo dobilo ime po liberalnom političaru iz 19. stoljeća. Sada je to malo vjerovatno mjesto za ono što se pretvara u najveću bazu NATO-a u Evropi, veću čak i od Ramsteina u Njemačkoj.
Ruski predsjednik Vladimir Putin opravdao je svoj rat u Ukrajini činjenicom da NATO zadire u evropsko krilo Rusije. Kao odgovor na njegovu invaziju, više figura se pomaknulo naprijed na NATO šahovskoj ploči. MK baza će uskoro imati eskadrilu rumunskih F-16 - nedavno kupljenih od Norveške - kao i bespilotne letjelice MQ-9 Reaper, te vojni grad kroz koji će se rotirati NATO vojska, avio i pomorsko osoblje iz 32 zemlje.
Najnoviji došljaci su Finci. Samo 20 km od obale Crnog mora, baza je udaljena 300 km od Odese, koliko lovac leti, i 400 km od Sevastopolja na Krimu koji je okupirala Rusija.
Ovo je treća i posljednja dužnost pilota RAF-a Flt Lt Charlieja Tagga ovdje.
"Ovdje je puno veća prisutnost SAD-a, puno više infrastrukture, smještaja, ljudi i opreme", navodi BBC.
Ruska invazija na Ukrajinu promijenila je i područja nad kojima leti, kaže on, i strateški položaj misije. Godine 2021., na njegovoj posljednjoj turneji, borbeni piloti NATO-a letjeli su daleko iznad međunarodnih voda u Crnom moru. Ali sada se drže zone od 12 nautičkih milja iznad rumunskih i bugarskih teritorijalnih voda, “kako bi izbjegli nesporazume, eskalirajuće situacije s Rusima”.
“Ranije smo bili ovdje kao sredstvo odvraćanja od bilo kakve ruske agresije. Sada je to više kao uvjeravanje za druge zemlje NATO-a, poput Rumunske, da smo ovdje i da smo voljni braniti", poručuje Tagga.
Nije bilo poziva za presretanje ruskog aviona otkako je stigao, kaže, iako ih je bilo u prethodnim misijama, iznad Baltika.
"Oni će samo zalutati - to nije protiv bilo kojeg međunarodnog prava, imaju pravo na to. Ali mi ćemo staviti avion pored tog protivničkog aviona. Sa stajališta držanja, to pokazuje Rusima... da smo aktivni. Letimo s naoružanim mlažnjacima, tako da šaljemo jasnu poruku. I također nam pruža vrijedne obavještajne podatke, bilježimo serijske brojeve aviona i oružja koje ti avioni nose, tako da se također unosi u cjelokupnu obavještajnu sliku", ističe.
Kasno noću u britanskom kompleksu u bazi MK on na svojim radarskim ekranima gleda kako se rat odvija u susjednoj Ukrajini.
“Mogli smo vidjeti dronove Shahed kako idu u Odesu. Izvori topline na zemlji, gdje oružje udara, dovode do radara koji prate avione, kako prijateljske tako i manje prijateljske avione. Tako da je prilično nadrealno", govori Tagga za BBC.
Dok avioni NATO-a izbjegavaju nepotrebne susrete s Rusima, poznata su dva incidenta iznad Crnog mora. U septembru 2022. ruski pilot pogrešno je razumio naredbu zemaljske kontrole i za dlaku nije uspio oboriti britanski avion za prikupljanje obavještajnih podataka s posadom od čak 30 članova.
U martu 2023., američku bespilotnu letjelicu MQ-9 Reaper, koja je doletjela iz Rumunij, namjerno je oborio ruski mlažnjak SU-27 “Flanker” iznad međunarodnih voda.
Svakodnevni život u MK bazi, uz sve to, uglavnom je miran. Ispred poslovnog bloka zapovjednika baze Nicolaea Cretua, galebovi i vrane bučno beru drvored trešanja. U svom polustalnom uredu, Scott Delay iz Potpore američkoj vojsci - Crno more, planira logistiku za 1840 američkih pripadnika koje baza trenutno podržava.
“Trudimo se pružiti im osjećaj kuće dok su ovdje. Tako da se zapravo ne razlikuje od bilo koje zajednice. Samo ima ogradu oko sebe”, govori Tagga, dodajući: "Dobavljamo i nove radare koji će nam omogućiti otkrivanje i djelovanje na prijetnje još dalje", zaključuje.
