JNA i srpske paravojne jedinice počinile su 1991. godine brojne zločine nad civilima i braniteljima u gotovo potpuno razrušenom Vukovaru.
Vukovar se u petak prisjeća najtežeg dana u novijoj historiji kada je 1991, nakon 87 dana otpora, 18. novembra slomljena odbrana grada koji je potom okupirala JNA i srpske paravojne jedinice počinivši brojne zločine nad civilima i braniteljima u gotovo potpuno razrušenom gradu.
Tokom gotovo tromjesečnog napada bivše JNA i srpskih paravojnih jedinica na Vukovar 1991. godine ubijeno je i poginulo najmanje 2.717 hrvatskih branitelja i civila, više od 22.000 Vukovaraca je otjerano u progonstvo dok je nekoliko hiljada branitelja i civila prošlo kroz srpske koncentracijske logore.
Na popisu zatočenih i nestalih osoba iz Domovinskog rata još se nalaze imena njih 383 kojima se svaki trag gubi u Vukovaru u jesen 1991. godine.
Iako su borbe i sukobi u Vukovaru i njegovoj okolici počeli prije, Hina navodi da se kao datum početka bitke obično uzima 25. avgust 1991, kada su bivša JNA i srpske paravojne jedinice krenule u opći tenkovsko-pješački napad s namjerom da taj grad zauzmu najduže za sedam dana. No, hrvatski su branitelji, iako brojčano i po oružju deseterostruko slabiji, uspjeli izdržati gotovo tri mjeseca. Stanovnici su bili bez struje i uredne opskrbe vodom i hranom dok je na grad svakodnevno padalo na stotine projektila uz tenkovske i zračne napade.
Okupacija Vukovara potrajala je do 15. januara 1998. i mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja nakon koje su se Vukovarci vratili svojim domovima koje je prije toga trebalo obnoviti.
Državni vrh dolazi u Vukovar
Komemorativni program pod nazivom “Vukovar – mjesto posebnog domovinskog pijeteta” počinje u 10:00 sati u dvorištvu Nacionalne memorijalne bolnice “Dr. Juraj Njavro”.
Programu u Memorijalnoj bolnici prisustvovat će, uz okupljene branitelje i predstavnike organizacija i predstavnici državnog vrha, predsjednik Vlade Andrej Plenković i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković.
Ulicama grada Vukovara u 10:30 sati krenut će Križni put – Kolona sjećanja. Kolonu će predvoditi hrvatski branitelji Vukovara zajedno sa članovima porodica poginulih, nestalih, ubijenih, nasilno odvedenih i umrlih hrvatskih branitelja te oni koji su kao djeca proživjeli ratna razaranja Vukovara.
Dolazak Kolone sjećanja na Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata očekuje se u 12 sati, gdje će biti odana počast žrtvama Vukovara polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća, koje će, uz ostale, položiti premijer Plenković i predsjednik Sabora Jandroković. Molitvu za žrtve Domovinskog rata Grada Vukovara predvodit će mons. Đuro Hranić, đakovačko-osječki nadbiskup i metropolit.
U 12:30 sati bit će služena misa za sve žrtve iz Domovinskog rata koju će predvoditi mons. Zdenko Križić, gospićko-senjski biskup.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković položiti će vijence i kod Spomen obilježja na mjestu masovne grobnice na Ovčari.
Za 17 sati planirana je svjetlosna rijeka sjećanja, odnosno puštanje svjetiljki Dunavom u spomen na ubijene i nestale branitelje Vukovara.
Hrvatski predsjednik i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Zoran Milanović počast žrtvi Vukovara odao je u četvrtak polaganjem vijenca i paljenjem svijeće kod spomenika na Memorijalnom groblju te mjestu masovne grobnice na Ovčari.
Duž trase kojom će se kretati Kolona sjećanja učenici vukovarskih osnovnih škola zapalit će u petak rano ujutro nekoliko hiljada lampiona, na hiljade lampiona od sinoć gore ispred vukovarske bolnice, gradskih ustanova i institucija, tvrtki i drugih javnih objekata, a brojni lampioni gore i u prozorima porodičnih kuća i stanova u Vukovaru.
Na hijade upaljenih lampiona od sinoć je moguće vidjeti već od Vinkovaca, Nuštra, Marinaca i Bogdanovaca do samog Vukovara. (Agencije)
