Nisu se obazirali na ljude koji su ih gledali, ali oni su svejedno uživali u prizoru kojeg su mogli vidjeti

Ljeti mnogi viđaju delfine širom obale – tako su nedaleko od otoka Murtera nastale i ove snimke tih prekrasnih sisavaca Plivali su, zauzeti nekim svojim poslom, i nisu se previše obazirali na ljude. Oni su se, pak, držali dovoljno udaljeno od njih da ih mogu vidjeti, ali da im pritom ni na koji način ne smetaju.

Danas je samo dobri delfin (Tursiops truncatus) stalno prisutan u cijelom Jadranskom bazenu. Prugasti delfin (Stenella coeruleoalba), glavati delfin (Grampus griseus) i Cuvierov kljunasti kit (Ziphius cavirostris) prisutni su u različitim gustoćama u južnom dijelu Jadranskog mora, dok se veliki kit (Balaenoptera physalus) sezonski pojavljuje u srednjem i južnom Jadranu.

Prisutnost velikog kita vjerovatno je uslovljena morskim strujama i promjenama u lokalnoj produktivnosti mora na godišnjom nivou. Bjelogrli delfin (Globicephala melas) i crni delfin (Pseudorca crassidens) (zabilježeni prije gotovo 100 godina), ali i grbavi kit (Megaptera novaeangliae), spadaju u rijetke posjetitelje u Jadranskom moru. I na kraju, obični delfin (Delphinus delphis) koji je nekad bio prisutan u cijelom Jadranskom moru, sada se smatra regionalno izumrlom vrstom, a rijetko se pojavljuju jedino zalutale ili zaostale jedinke (Holcer, 2015).

Kitovi i delfini nalaze se na vrhu hranidbenog lanca morskih ekoloških sistema te utječu na strukturu i funkcioniranje sistema. To su ujedno migratorne vrste koje trebaju i veći životni prostor. U najvećoj mjeri ugrožava ih čovjek koji različitim aktivnostima utječe na morski ekosustav. Najčešći razlozi njihove ugroženosti u Jadranu su nedostatak plijena uzrokovan prelovom, interakcije s ribarstvom, antropogena buka, morski otpad, onečišćenje mora, bolesti i namjerno ubijanje.

Sve vrste kitova koje se zateknu u Jadranskom moru strogo su zaštićene, piše Jutarnji.hr.