Subota, 28. Maja 2022.
Tuzlanski.ba logo

Opozicija podijeljena oko Milanovićevog bojkota Finske i Švedske zbog BiH

Preuzmite sliku

Saborska opozicija podijelila se u utorak oko pitanja povezivanja ulaska Švedske i Finske u NATO savez s promjenom izbornog zakona u Bosni i Hercegovini za šta se založio predsjednik RH Zoran Milanović.

Zvonimir Troskot iz Mosta kazao je da njegova stranka podržava jedan cjelovit pristup sigurnosnoj politici NATO-a.

„Ako će se sigurnosno rješavati pitanje NATO-a na sjeveru Evrope ne vidimo razloga zbog čega se sigurnosno pitanje na isti takav način ne bi rješavalo i na jugu Evropi”, rekao je.

„Ovo je jedini način da se pokaže našim saveznicima i cijeloj EU da se ne slažemo s njemačkom vanjskom politikom koja potkopava Daytonski sporazum” , dodao je.

Sandra Benčić (Klub zeleno-lijevog bloka) kazala je da će odluku o tome kako će se postaviti na glasanju o ulasku Finske i Švedske njen klub donijeti na Vijeću stranke ali da argumenti idu u smjeru da povezivanje ulaska Švedske i Finske u NATO s pitanjem izbornog zakona u BiH nije put.

„Treba ići u smjeru da se Dayton barem rekonstruira i dogradi kako bi osigurao jednakost svih građana i da, ako svi narodi biraju svoje predstavnike, da to može i hrvatski narod u BiH, no to se ne može raditi spajanjem s neki pitanjima koji s tim zaista nemaju nikakve veze”, poručila je.

Smatra da bi to trebalo raditi diplomatskim putem, te da se problem ne može riješiti bez razgovora o budućnosti te zemlje, evropskim integracijama i kako osigurati ravnopravnost svih građana BiH.

Marko Milanović Litre (Hrvatski suverenisti) cijelu situaciju ocijenio suludom, da predsjednik države izlazi izvan svojih ovlasti i pokušava nametnuti narativ po kojemu je učlanjenje Finske i Švedske u NATO u suprotnosti s rješavanjem izbornog zakona u BiH.

Predsjednikovo ponašanje okarakterizirao je neodgovornim te ustvrdio da je riječ o egotripovima Plenkovića i Milanovića. Najavio je da nema razloga da Hrvatski suverenisti ne podignu ruku za Švedsku i Finsku u NATO-u te dodao da treba razmisliti i o članstvu Ukrajine u tom savezu.

Katarina Peović (Radnička fronta) ocijenila je to još jednom „ne-temom” koju je predsjednik RH uveo u javni prostor. Radnička fronta napominje, oduvijek je bila protiv NATO-a.

„Naš stav prema NATO-u militarizaciji društva je uvijek kritičan tako da ćemo mi na neki način, ne namjerno, biti na strani predsjednika. Ne zanima nas sukob koji on potencira nego dajemo oštru kritiku bilo kakvom daljnjem proširenju NATO-a”, poručila je.

Benčić: Ovlasti predsjednika definirane Ustavom i ne mogu se ‘kresati’ zakonima

Zastupnici su komentirali i najave izmjena Zakona o obrani pri čemu ih je Troskot podržao u smislu jasnijeg definiranja ovlasti predsjednika RH i ministra obrane, a Benčić ocijenila da to nije dobar put prema međusobnoj komunikaciji institucija.

„Ovlasti predsjednika RH definirane su Ustavom i ne mogu se ‘kresati’ zakonima jer je Ustav iznad zakona, kada bi se zakonom mijenjala ili sužavala određena ovlast, došla bi u pitanje ustavnost tog zakona”, poručila je Benčić.

„Ovo je tipičan HDZ-ov manevar kada ne mogu nekoga ‘hendlati’, onda će mu zakonski onemogućiti djelovanje, ali to nije dobar put u kojem bi institucije počele međusobno komunicirati”, dodala je i zaključila kako zakonu nisu ovdje zbog Andreja Plenkovića i Zorana Milanovića nego zbog građana.

Marko Milanović Litre (Hrvatski suverenisti) smatra da bi predsjednik Republike trebao zadržati neke svoje ovlasti . ”Milanović je tu kratak period, pet godina, a nakon njega će doći neko drugi i neozbiljno bi bilo mijenjati ovlasti ovisno o tome tko je predsjednik”, kazao je.

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje