Dr. Andres Nordström ističe kako se švedski pristup temelji na načinu na koji i inače komuniciraju s građanima – da šalju poruke, a ne pravne dekrete

Dužnosnik švedskog Ministarstva vanjskih poslova zadužen za globalno zdravstvo te bivši v.d. generalnog direktora Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) dr. Andres Nordström, koji je radio i na suzbijanju ebole za RTL je istaknuo kako, usprkos dojmu u svjetskim medijima, glavni cilj Švedske je isti kao i u ostatku svijeta – ograničiti širenje virusa.

“Apsolutno nisu tačne teze koje se pojavljuju u medijima. Nismo ekonomiju pretpostavili životima. Nikako. A niti je naša strategija zaraziti stanovništvo radi sticanja imuniteta krda. Pokušavamo suzbiti zarazu i imamo otporan sistem koji to može podnijeti”, ističe.

“Postoje razlike u našem pristupu, ali na neki je način nemoguće uspoređivati pristupe od zemlje do zemlje jer je priroda širenja zaraze drugačija, gdje je krenula, koji su dijelovi populacije zahvaćeni, a i mi imamo vrlo otporan javni zdravstveni sistem.“, ističe te dodaje: “Rekao bih da razlika u pristupu nije velika jer kad biste prošetali Stockholmom vidjeli biste da ograničavamo društveni kontakt i potičemo distanciranje. Ako odete u javni prijevoz koji u Stockholmu radi vidjet ćete da nitko ne sjedi jedan pored drugoga, ali to je nešto što i inače ne radimo u Švedskoj, držimo se na distanci, takva je naša kultura”, opisuje.

Ističe kako se njihov pristup temelji na načinu na koji i inače komuniciraju s građanima – da šalju poruke, a ne pravne dekrete.

“Mi dajemo preporuke kojih se građani trebaju držati, ali ne koristimo pravne instrumente kao neke druge države. I to, sve u svemu, funkcioniše”, pojašnjava te kaže kako građani uglavnom poštuju upute, no ujedno priznaje kako su zadnjih sedmica primijetili da se ponekad krše.

“Poslali smo jasnu poruku ako se to ponašanje ne promijeni da ćemo poduzeti mjere”, kaže te ističe da neke mjere već donesene, poput zabrana skupa većih od 50 ljudi te posjete domova za starije. “Naša strategija počiva na uobičajenom odnosu između naroda i vlasti koji se temelji na povjerenju, ali i na odgovornosti”, zaključuje.

Puno slučajeva među starijima i bolesnima

Grešaka u pristupu je ipak bilo, priznaje, osvrćući se na velik broj preminulih.

“Epidemija je počela tako što su se ljudi vraćali s odmora, sa skijanja i mnogo njih je došlo iz Sjeverne Italije. Vidjeli smo velik broj slučajeva i to je bilo neizbježno. Bilo je puno izazova i naravno postoje stvari koje smo mogli napraviti drugačije. Imamo puno slučajeva među starijima koji žive u domovima i to je doprinijelo velikom broju smrtnih slučajeva”, kaže.

“Iako smo mislili smo da smo uveli prave mjere, obučili zaposlenike, vrlo oštro ograničili kontakte među generacijama, ipak smo imali puno slučajeva. Najteži slučajevi i značajan broj umrlih su bolesni i stariji koje ugrožava i sezonska gripa. Ipak, mogli smo to možda izbjeći i trebali smo učiniti više nego što jesmo“, dodaje.

Ističe i kako su pri odabiru strategije uzeli u obzir sve što se zna o širenju koronavirusa, ali i tome da bude dugoročno održiva. Opisuje i ključnu razliku između epidemije ebole protiv koje se borio te ove pandemije koronavirusa.

“Bio sam zadužen za zaustavljanje epidemije virusa ebole u Sierra Leoneu i tamo se taj virus morao zaustaviti. Okončati epidemiju. Ovdje pokušavamo smanjiti broj slučajeva, posebno među ranjivim skupinama, smanjiti pritisak na naš zdravstveni sistem i u konačnici spriječiti da ljudi umru, ali nikad nismo rekli da virus možemo zaustaviti. Pokušavamo ga obuzdati i u tom smo smislu poduzeli mjere, koje se razlikuju u različitim zemljama“, objašnjava.

Zdravstveni sistem će izdržati pritisak

“Naš zdravstveni sistem radi fantastičan posao i rastegnut je, ali ne previše. Sada imamo popunjenost ležajeva na odjelima intenzivne njege od 80%, tako da uspijevamo. Projekcija koju sam ja dobio od naših epidemiologa je da smo dosegli vrhunac 15. aprila.

Ne bojim se da naš zdravstveni sistem to neće moći podnijeti. Naši ljudi na odjelima intenzivne njege obavljaju fantastičan posao i umorni su, ali što se tiče broja kreveta ne bojim se hoćemo li imati dovoljno. Razmišljamo hoće li naše medicinsko osoblje moći nastaviti raditi i nositi se sa svime, jer ako je i vrhunac prošao epidemija još nije završila. Zdravstveni radnici su vrlo posvećeni i lojalni, podržavaju jedni druge i uskaču si. Stresno je, to je izazov“, zaključio je dr. Nordström u intervjuu za RTL. (Tuzlanski.ba)