Ministri bi trebali regulisati prodaju brze hrane jednako ozbiljno kao i duhana kako bismo se mogli uhvatiti u koštac s “velikim nacionalnim izazovom” pretilosti, upozorili su britanski zdravstveni naučnici.
Zatražili su uvođenje strogih ograničenja promocije prerađene hrane u supermarketima, zabranu prodaje brze hrane u blizini škola te zabranu TV reklama za pizzu, hamburgere i sličnu hranu prije 21 sat. Neki su čak zatražili od vlasti da razmotri odredbu obične ambalaže za prerađenu hranu.
Kampanja protiv reklamiranja brze hrane krenula je nakon što je pretilost identifikovana kao glavni faktor visoke smrtnosti od covid-19, piše The Guardian.
“Nemojte dopustiti reklame, ograničite prodaju, uvedite veće poreze, što god treba”
U Engleskoj je 64% odraslih prekomjerno teško ili pretilo. Britanska vlada sada priprema mjere, koje će vjerojatno najaviti pred kraj mjeseca, za borbu protiv pretilosti prije mogućeg drugog vala koronavirusa.
“Pogledajte što smo uspjeli s duhanom. Nemojte dopustiti reklame, ograničite prodaju, uvedite veće poreze, što god treba“, rekao je Richard Murray, izvršni direktor King's Funda, nezavisnog istraživačkog centra.
Caroline Cerny iz Obesity Health Alliance, koalicije od preko 40 dobrotvornih organizacija, medicinskih univerziteta i kampanja, upozorila je da je ljudima postalo teško oduprijeti se nemilosrdnom bombardovanju reklamama za slatku i kaloričnu hranu.
“Ovaj set mjera mora se baviti ekološkim pokretačima gojaznosti, s reklamiranjem brze hrane u kasnijim večernjim satima te kontrolom lokacija i termina promocije. Moramo nezdravu hranu maknuti iz središta pažnje”, kazala je Cerny.
Zdravstveni stručnjaci također su predložili zatvaranje prodavaonica brze hrane u blizini škola, otvaranje većeg broja biciklističkih staza, zabranu slatkiša na blagajnama, zabranu popusta na alkohol, obvezu za restorane da navedu broj kalorija na jelovnicima te proširenje poreza na šećer i na mliječne napitke.
Dosadašnji uspjeh
Voditelji kampanje ukazali su na dosadašnji uspjeh uvođenja nameta na bezalkoholna pića u 2018. godini, zbog čega su proizvođači bili prisiljeni plaćati naknadu ili smanjiti nivo šećera. Rezultat je bio drastičan pad udjela šećera u gaziranim pićima – za čak 28,8%.
“Porez na šećer bio je inovacija i dobro funkcionira”, rekao je Murray.
Nutricionistica Susan Jebb sa Univerziteta Oxford rekla je kako je došlo vrijeme da se pretilost počne tretirati kao problem sličan pušenju.
“Ljekari opće prakse pozivaju ljude da prestanu pušiti i nude usluge podrške koje bi im pri tome mogle pomoći. Trebali bi učiniti isto i za pretile građane te im pomoći da smršaju. S druge strane, pacijenti trebaju znati da o tome mogu porazgovarati s ljekarima i zatražiti pomoć“, kazala je Jebb.
Pozitivno iskustvo Amsterdama
Amsterdam je 2012. uspostavio plan za borbu protiv pretilosti, nakon što je ustanovljeno da petina djece ima prekomjernu težinu. U roku od tri godine broj pretile djece ili one s prekomjernom težinom smanjio se za 12%.
Mjere su uključivale:
– U školama su zabranjeni voćni sokovi, dopuštena je samo konzumacija vode i mlijeka
– Nema sponzorisanja kompanija koje se bave brzom hranom
– Zatražili su od roditelja da ne koriste kolica za manju djecu već da ih navikavaju na bicikle bez pedala
– Uvedeno je subvencionirano članstvo u teretanama i sportskim centrima za porodice s niskim prihodima
– Organiziovane su radionice kuhanja za kreiranje zdravijih verzija tradicionalnih recepata
– Zamoljeni su ugostiteljski objekti s brzom hranom da ne poslužuju djecu bez prisutnosti roditelja
