Jednojajčani blizanci Hugo i Ross Turner, inače pioniri avanturizma u Velikoj Britaniji, sudjelovali su u tromjesečnom eksperimentu tokom kojega su naučnici upoređivali učinke prehrane.
Jednojajčani blizanci Hugo i Ross Turner, poznati u Velikoj Britaniji kao pioniri avanturizma, podvrgnuli su se eksperimentu u kojem su dokazali da veganska prehrana čovjeku daje više energije te je manja sklonost nakupljanju masti, dok se kod prehrane utemeljene na mesu bolje razvijaju mišići, ali čovjek ‘skuplja’ i više masti, pogotovo oko stomaka, prenosi 24sata.hr.
Braća Turner bili su odlična prilika za to da naučnici uporede djelovanje različitih modela prehrane na ljude istog genetskog ‘materijala’, dakle uz isključenje nekih drugih faktora koji na to mogu bitno uticati. Okrenuli su se svaki jednome načinu prehrane i držali se pravila tokom 12 sedmica, od januara do marta ove godine. Uz to su redovno odrađivali fitnes treninge. Motiv im je bio činjenica da su veganske dijete sve popularnije među sportašima, iako oko njih ima i dosta kontroverze, kaže Ross, te dodaje kako im je poticaj bio dokumentarni film ‘The Game Changers’.
– Željeli smo odbaciti pristranost kako bi se o tome moglo progovoriti i na temelju genetskih istraživanja. Kako smo nas dvojica genetski identični, zanimljivo nas je usporediti u ekstremnim okruženjima – kaže Ross. Naučnici s King's Collegea, pratili su osnovne podatke o njima, kao što su težina, nivo holesterola i mišićna masa, uz to što su sami morali ocijeniti kako se osjećaju.
Oba blizanca odradila su trening izdržljivosti u teretani pet do šest puta sedmično, koristeći program koji je osmislio Ross, inače privatni trener. Također, pojeli su gotovo identičan broj kalorija u obrocima koje je pripremila služba firme ‘Mindful Chef’ i na kraju su primijetili čak i neke velike razlike vezano uz mišićnu masu, gubitak masnoće i zdravlje probavnog sistema.
Naime, Hugo, koji je bio izložen veganskoj prehrani, imao je više energije i gubio je masnoću. Prije nego što se odrekao životinjskih proizvoda radi eksperimenta, imao je oko 84 kilograma i oko 13 posto tjelesne masti. Nakon otprilike mjesec dana na veganskoj dijeti, rekao je da je smršao gotovo četiri kilograma (iako je dio toga povratio tokom ostatka dijete).
Na kraju eksperimenta, imao je oko 82 kilograma. Gotovo sva izgubljena težina odnosila se na masti, s tim da mu je cjelokupni sastav tjelesnih masti bio smanjen na 12 posto. Nivo holesterola mu je također pao.
Još upečatljiviji su bili rezultati vezani uz nivo energije. Naime, Hugo kaže kako je imao puno više energije u teretani, u poređenju s uobičajenom rutinom.
– Na veganskoj dijeti moja je mentalna usredotočenost bila mnogo bolja, nisam trebao energetska pića koja sam znao koristiti poslije podne i osjećao sam se sitije – kaže, pa dodaje kako je zbog veganske prehrane promijenio i navike vezane uz grickanje tokom dana. Budući da keksi i čips nisu veganski, prešao je na voće i orašaste plodove.
No, Hugo je primijetio i jednu negativnu stranu veganskog načina prehrane: Libido mu je naglo pao.
– Samo sam ga izgubio, stvarno ne znam šta se dogodilo – kaže, te dodaje kako to ne mora biti iskustvo koje će imati svi koji se odluče za vegansku prehranu. Kako tokom eksperimenta nisu provodili sveobuhvatne pretrage krvi, ne zna se je li uzrok tome možda pad nivoa testosterona, ili ne.
Ross je uvijek bio nešto jači, a eksperiment je to dodatno naglasio. Naime, on je tokom eksperimenta dobio oko 4,5 kilograma mišića, ali i gotovo dva kilograma masti. Tako je njegov nivo masti u tijelu porastao s 13 na 15 posto. Ukupna težina porasla je na oko 86 kilograma. Nivo njegovog kolesterola ostao je jednak tokom 12 sedmica eksperimenta.
Ross je rekao da je plan obroka tokom tog razdoblja bio nešto raznovrsniji od njegove tipične prehrane i izuzetno uravnotežen u pogledu makronutrijenata, utemeljen na piletini, ribi, ali i s malo crvenog mesa, povrća, mliječnih proizvoda i žitarica.
Prije toga, obojica bi dan često započinjali s tostom, ili kašom od žitarica, za ručak bi pojeli sendvič s mesom, ili neku verziju piletine, s povrćem, a za večeru bi često jeli tjesteninu.
Veganska prehrana, pokazalo se, dovela je do velikih promjena u mikrobiomu crijeva. Kod Huga je ta promjena bila vrlo značajna, budući da je uobičajeni protein na bazi životinja zamijenjen za stvari poput tofua, tempeha i slično.
– Jedeći vegansku prehranu, gotovo da morate nadoknaditi ostatak raznolikošću, pa sam jeo i hranu na koju zapravo nisam navikao – kaže Hugo za Insider.
Kao rezultat, njegov mikrobiom u crijevima (populacija korisnih bakterija u ljudskom probavnom sistemu) promijenio se na zanimljiv način, pokazalo je istraživanje fekalnih uzoraka dvojice blizanaca prije i nakon eksperimenta.
Promjene su poboljšale Hugovu potencijalnu otpornost na neke oblike hroničnih bolesti, navodi se u analizi, pa je, tako, nakon eksperimenta imao manji rizik od pretilosti i dijabetesa tipa 2. To podupire neka ranija istraživanja koja sugerišu da prehrana na biljnoj bazi može smanjiti rizik od tih stanja poboljšavajući mikrobiom.
No, veliko je iznenađenje to da se kod braće može primijetiti smanjenje mikrobne raznolikosti, odnosno broja različitih vrsta bakterija prisutnih u crijevima. To je generalno povezano s manjom otpornošću na neke vrste hroničnih bolesti poput Crohnove bolesti. Nije jasno zašto su se te promjene dogodile, iako braća pretpostavljaju da je stvar u naglim promjenama načina prehrane zbog eksperimenta i tome da je trajao relativno kratko.
Braća su, inače, poznata po svojim ekspedicijama u kojima je jako važna izdržljivost, pa žele testirati kako bi veganska prehrana mogla imati dugoročan učinak te razmišljaju i o eksperimentu od šest mjeseci do godine dana. Obojica žele uvrstitit više veganskog stila u redovnu prehranu.
– Na putovanjima tokom kojih testiramo izdržljivost dnevno gubimo oko pola kilograma, pa i više, ako nosimo veći teret na leđima. Zato volimo biti mršavi – kaže Hugo.
Dodao je kako je ovaj eksperiment ujedno proširio njegove vidike o prehrani te doveo do spoznaje da ne jede dovoljno različitih namirnica. No, obojica kažu kako ne preporučuju nagli prelazak na novi način prehrane, nego postupno zamjenjivanje namirnica u nekim obrocima.
– Biti na veganskoj dijeti ima svojih prednosti, no slično je i s prehranom u kojoj se jede meso. Nije stvar u tome da jedan model treba prevladati. Izabrat ćemo kombinaciju, tako da imamo dane bez mesa i dodamo više veganskih proizvoda, te biramo kvalitetnije meso u one dane kad ga jedemo. Ukratko, uzet ćemo najbolje od oba stila prehrane – zaključuje Hugo. (Tuzlanski.ba)
