Prihvatanje osam zdravih navika, poznatih kao “Life's Essential 8 checklist”, koji je uspostavio American Heart Association (AHA), potencijalno može produžiti nečiju biološku dob, promovirajući tako i produženo blagostanje.
Navedene preporuke obuhvataju 150 minuta umjerene ili 75 minuta intenzivne tjelovježbe sedmične, uravnoteženu prehranu bogatu povrćem, orašastim plodovima i nemasnim proteinima te suzdržavanje od pušenja. Popis osam zdravih navika također zagovara spavanje između sedam i devet sati svake noći, održavanje zdrave tjelesne težine i održavanje nivoa kolesterola, šećera u krvi i krvnog pritiska pod kontrolom, piše newscientist.com.
Studija pod vodstvom Nour Makarem sa Sveučilišta Columbia i njezinog tima, koja će biti predstavljena na AHA-inim naučnim druženjima u Philadelphiji, otkriva da pridržavanje navedenih navika, ne samo da jača zdravlje srca, već bi također moglo usporiti i biološki proces starenja.
Naučnici su procijenili koliko je više od 6500 sudionika Nacionalnog ispitivanja zdravlja i prehrane (NHANES) slijedilo tih osam zdravih navika. Istraživanje se temeljilo na tome što su sudionici sami prijavili da li se pridržavaju preporuka o prehrani, tjelovježbi, pušenju i spavanju, dok su im mjerena težina, kolesterol, šećer u krvi i krvni pritisak.
Šta je pokazalo istraživanje?
Makaremin tim je također izračunao njihovu fenotipsku dob, indikaciju biološke starosti koja se utvrđuje mjerenjem nivoa hemikalija u tijelu koje su uključene u metabolizam, upalu i funkciju organa, kao što su glukoza i kreatinin.
Fenotipska dob daje sveobuhvatniju sliku o tome kako osoba interno stari, dok se hronološka dob temelji isključivo na broju godina koje je osoba proživjela, pojašnjava Emma Stanmore sa Sveučilišta u Manchesteru, UK, koja nije bila uključeni u studiju.
U istraživanju je otkriveno da su oni koji su izjavili da se najbolje pridržavaju kontrolnog popisa imali biološku dob koja je u prosjeku bila šest godina mlađa od njihove kronološke dobi. Međutim, oni s najlošijim pridržavanjem imali su prosječnu biološku dob četiri godine veću od svoje hronološke dobi.
Makarem naglašava višestruku korist od pridržavanja kontrolnog popisa, poput produljenja godina bez bolesti i smanjenja rizika od prerane smrtnosti. Ona sugeriše da čak i postupne promjene načina života mogu značajno utjecati na zdravlje srca i usporiti biološki proces starenja.
Pogled u budućnost
S daljnjim istraživanjem, kaže Stanmore, liječnici bi mogli nadzirati nečije pridržavanje ovog kontrolnog popisa kako bi procijenili njihovu stopu biološkog starenja, kao i zdravlje njihovog srca, potičući tako ranu intervenciju i prevenciju.
Stanmore ipak dodaje da NHANES skup podataka bilježi samo snimku informacija o zdravlju ljudi. Longitudinalni podaci, prikupljeni mjerenjem istih ljudi opetovano tokom dužeg razdoblja, pružili bi više uvida u trendove i promjene tpkom vremena, smatra ona. (Zimo.hr)
