Ubrzava starenje, utiče na biomarkere zdravlja te dobrobit, pokazalo je novo istraživanje britanskih naučnika.
Finansijski stres nadilazi samo mentalno zdravlje te utiče i na različite aspekte dobrobiti, otkrilo je istraživanje u Velikoj Britaniji koje je uključivalo gotovo 5000 odraslih osoba u dobi od 50 i više godina. Proveli ga naučnici sa Univerzitetskog fakulteta u Londonu (UCL) i Kings univerziteta, a ono je istraživalo vezu između kroničnih stresora i pokazatelja zdravlja u starijim skupinama.
Među šest stresora koji su proučavani, uključujući skrb, invaliditet, težak gubitak, bolest i razvod, finansijska se napetost pokazala kao najštetnija. Ispitujući četiri biomarkera – kortizol, C-reaktivni protein (CRP), fibrinogen i faktor rasta inzulina-1 (IGF-1) – svi koji su povezani sa stresom, upalom i starenjem, istraživanje je otkrilo da je onih koji su pod stresom samo zbog finansija bilo gotovo 60 posto veća vjerovatnoća da će nakon četiri godine pokazivati visokorizične zdravstvene profile. Rezultati su objavljeni u časopisu Brain, Behavior and Immunity.
Taj se rizik povećao s dodatnim stresorima, poput razvoda, povećavajući vjerojatnost visokorizičnih zdravstvenih profila za 19 posto. Povezanosti su postojale bez obzira na čimbenike genetike, socioekonomije, dobi, spola ili načina života.
Najštetniji po zdravlje
Finansijski stres bio je najštetniji za biološko zdravlje, ističe epidemiologinja Odessa Hamilton s UCL-a, naglašavajući njegov invazivni uticaj na različite aspekte života, potencijalno dovodeći do porodičnih sukoba, socijalne isključenosti, gladi ili beskućništva.
Iako istraživanje direktno ne pripisuje stres dugotrajnim zdravstvenim problemima, ona naglašava značajan uticaj stresa na tijelo koje stari. Hronični stres, izazivajući hormonalne promjene i imunološke reakcije, može dovesti do hronične aktivacije imunološkog sistema, pogoršavajući tjelesne i mentalne zdravstvene probleme.
Istraživanje identifikuje finansijski stres, težak gubitak i dugotrajnu bolest kao faktore stresa koji uzrokuju najznačajnije dugoročne promjene u imunološkim i neuroendokrinim biomarkerima.
Uprkos ograničenjima u istraživanju, uključujući pretežno bjelačku skupinu sudionika, istraživači naglašavaju važnost ciljanja imunološkog i neuroendokrinog odgovora na stres za kliničku intervenciju. (Zimo.hr)
