Pandemija ili prekomjerno korištenje društvenih mreža, tek čini se da je anksioznost sve više prisutna u našim životima.

Prvi od dva spomenuta uzroka svakako je doprinjeo pogoršanju mentalnog zdravlja, a u prilog tome govore rezultati studije sprovedene u Velikoj Britaniji. Naime, čak 19 miliona odraslih ispitanika priznalo je da ima ovaj problem gotovo svakodnevno. Suvišno je govoriti o tome da je ovo važna, ali nezahvalna tema. Nije svejedno onome ko prolazi kroz to iskustvo, a ni onome ko je blizak i bio bi red da pomogne. Prijatelji ili članovi porodice mogu da odigraju važnu ulogu i pruže ohrabrenje kada psihički padnemo, ako ulozi pristupe na pravi način. U narednim redovima, donosimo vam savjete za postupanje u ovakvim situacijama, prije svega kada sa dotičnom osobom njegujete prijateljski odnos. Iskreno se nadamo da će vam koristiti, prenosi City Magazine.

1. Saslušajte i saosjećajte se

Za početak, upitajte druga ili drugaricu kako se osjeća, ali budite spremni da poklonite nepodijeljenu pažnju. Takođe, ne razmišljajte o tome šta bi trebalo da kažete, već se zahvalite na ukazanom povjerenju. Zbog toga bi bilo najbolje da izbjegavate rečenice kao što su: „Sigurna sam da će brzo proći”, ili „Samo ti se čini da nešto nije u redu sa tobom”.

2. Ne igrajte ulogu spasioca

U ovakvim trenucima, nema mjesta za instant rješenja i savjete, jer je vaš prijatelj ili prijateljica sigurno već istražio problematiku i pozabavio se uzrocima. Dobra namjera nekada može biti pogrešno protumačena, i izazvati dodatno opterećenje. Bolja opcija je čestitati mu na dosadašnjim uspjesima i malim pobjedama, posebno u izazovnim periodima, i naglasiti da ste i vi prolazili kroz slično. Pokušajte da pronađete mjeru, jer nije prijatno kada druga stana ne želi da se otvori, a vidite da nije dobro.

3. Shvatite da anksioznost različito utiče na nas

Anksioznost kod nekih ljudi dovodi do umora ili insomnije, a opet, može biti propraćena uznemirenošću i manjkom fokusa. Neko postane razdražljiv, ponekad prorade iracionalni strahovi, pa čak i bol u grudima ili mišićna napetost. Imajte ovo u vidu kada razgovarate, jer su simptomi različiti i često upućuju na drugi problem.

4. Ponudite pomoć

Postoje različiti načini da pomognete sebi, pa i drugome ko prolazi kroz napad anksioznosti. Za nekoga je rješenje meditacija ili vježbe disanja, a preporučuje se i trčanje, kao vidi fizičke rekreacije. Predočite prijatelju ili prijateljici tehnike koje su možda i u vašem slučaju bile djelotvorne, i ponudite pomoć.

5. Budite tu u kriznom trenutku

Ako se nađete u prilici da vidite kako se neko vama blizak muči, pitajte otvoreno u čemu je problem. Na taj način, otvorićete prostor za iskrenost i odnos u kome nema tajni. Naravno, treba razumjeti da je čovjeku teško da govori kada ga obuzmu jaka osjećanja, ili u javnosti, pa predložite odlazak na skrovito mjesto ili u kratku šetnju, gdje ćete nasamo popričati.

6. Poštujte tuđa osjećanja

Ukoliko kasnite na mjesto nalaženja, pošaljite poruku. Takođe, ako ste u gužvi i niste u prilici da se dopisujete, kratko se javite da zna da ste dobro. Anksioznost može predstavljati veliki teret, pa pokažite da vam je stalo, i da ste osoba na koju se čovjek može osloniti. Nekada mali znak pažnje poput: „Jako se lijepo osećam u tvom društvu”, može i te kako popraviti dan.

7. Postavite granice

Uvijek na prvo mjesto stavite svoje potrebe i naučite da volite i poštujete sebe. Naravno da ćete za blisku osobu učiniti sve ili bar deo onoga što smo naveli, tako da se osjeća bar za nijansu bolje nakon susreta ili priče. Međutim, kada ste pružili maksimum, i potreban vam je otklon, to jasno stavite do znanja. Jedan od načina je da pošaljete poruku sljedeće sadržine: „Ne mogu sada da razgovaram, ali, ukoliko ti odgovara, možemo sutra da odemo na kafu”. (Tuzlanski.ba)