Hipohondri koji se previše, a bez potrebe, brinu da bi mogli dobiti neku tešku bolest, time zapravo povećavaju šanse da se zaista i razbole, pokazali su rezultati najnovijeg istraživanja.
Istraživanje je obuhvatilo više od sedam hiljada ljudi rođenih u Norveškoj pedesetih godina, a 234 od njih pretrpjelo je srčani udar ili napad akutne angine do 2009. godine, stoji u istraživanju objavljenom u časopisu BMJ Open, piše The Independent.
Hipohondrima 73 posto veće šanse za srčani udar
Ipak, oni koji su bili jako zabrinuti za svoje zdravlje imali su 73 posto veće šanse da zaista dožive srčani udar, od onih koji se nisu toliko brinuli.
‘Ova otkrića predstavljaju dvojbu za ljekare: trebaju li razuvjeriti pacijenta i reći mu da njegovi simptomi tjeskobe zapravo nisu srčana bolest, ili treba reagirati, jer je dokazano da tjeskoba s vremenom također može razviti srčanu bolest’, stoji u istraživanju.
Naučnici ističu važnost pravilne dijagnoze i liječenja hipohondrije.
‘Naše istraživanje pokazuje da karakteristično ponašanje hipohondara, njihova pretjerana zabrinutost, često provjeravanje simptoma itd., ne smanjuje rizik od srčanih bolesti.’
Sudionici istraživanja ispunili su upitnik o svom zdravlju, načinu života i razini obrazovanja. Prošli su i liječničke preglede na kojima im je izmjeren pritisak, visina i težina. Uzeti su i uzorci krvi. Sve je to provedeno u vremenskom razdoblju između 1997. i 1999.
Povezano i s drugim psihičkim tegobama
Ljekari su pratili zdravlje srca sudionika s pomoću nacionalnih podataka o bolničkom liječenju. Anksioznost je mjerena s pomoću standardne skale koja se zove ‘Whitley Index’.
Istraživači su naglasili da studija nije pokazala uzročnu vezu između tjeskobe i bolesti srca, ali je potvrdila mišljenje da hipohondrija šteti zdravlju. Hipohondri, osim toga, često mogu patiti i od drugih psihičkih problema kao što je depresija.
Viša medicinska sestra u britanskoj organizaciji ‘Heart Foundation’ Emily Reeve kaže da je normalno da se ljudi brinu ako misle da bi se mogli osjećati loše, ali anksioznost i stres mogu biti okidači nezdravih navika kao što su pušenje ili loša prehrana, a to nas onda dovodi i do rizika od srčanih bolesti.
I dalje nije poznato postavljaju li hipohondri sami sebe u povećani rizik od srčanog udara, jasno je da manja nepotrebna briga dobro utječe na zdravlje. (Tuzlanski.ba)
