Svima nam je poznat osjećaj magle u mozgu, odnosno trenutaka kada se vaš um osjeća maglovito, sporo, pomalo zaboravno i samo malo izvan igre. Ove vrste kognitivnih tegoba obično nisu zabrinjavajuće, međutim, oni mogu poremetiti vaš svakodnevni život i najvjerojatnije će to učiniti upravo sada, dok ulazimo u hladne i mračne zimske mjesece, pokazuje istraživanje.

Istraživanje iz 2018. godine utvrdilo je da kognitivne sposobnosti imaju tendenciju doseći svoj vrhunac u periodu ljeta i jeseni, a zatim opadaju zimi i u rano proljeće. Postoji nekoliko načina da pobijedite zimsku maglu u glavi, tj. mozgu, piše BestLife.

Ovo je šest načina da se u kratkom vremenskom roku osjećate bolje:

1. Dajte prioritet vježbanju

Prema Alzheimer's Research & Prevention Foundation (ARPF), redovna tjelesna vježba može smanjiti rizik od razvoja Alzheimerove bolesti do 50 posto. Međutim, vježbanje, također, može biti korisno za ljude koji doživljavaju manje sezonske promjene u spoznaji, prenosi Tuzlanski.ba.

“Cilj je vježbati od 30 do 45 minuta dnevno, četiri do pet dana sedmično,” kaže Verna R. Porter, dr. med., certificirana neurologinja i direktor Odjela za demenciju, Alzheimerovu bolest i neurokognitivne poremećaje na Pacifičkom institutu za neuronauku u Santa Monici, Kalifornija.

Ona kaže da tjelovježba može usporiti postojeće kognitivno pogoršanje, stabiliziranjem starijih moždanih veza, poznatih kao sinapse i pomaganjem u stvaranju novih veza. Preporučuje kombinaciju aerobnih vježbi i treninga snage, uključujući vožnju biciklom, hodanje, plivanje i trening otpora.

2. Ostanite povezani

Jedan od uzročnika koji pridonosi zimskoj magli mozga je i činjenica što su mnogi ljudi manje društveni tokom hladnih zimskih mjeseci.

“Održavanje snažne društvene mreže s porodicom i prijateljima vrlo je važno,” objašnjava Porter.

Društvene veze mogu se poboljšati putem volonterskih organizacija, pridruživanjem raznim klubovima ili društvenim grupama, pohađanjem grupnih predavanja (npr. u teretani) ili izlazak vani (npr. odlazak u kino, park, muzeje i druga javna mjesta). U široj slici, ostati društveno angažiran može pomoći u zaštiti od Alzheimerove bolesti i demencije u kasnijem životu.

3. Dobro jedite

Održavanje zdrave prehrane također može drastično smanjiti vaše simptome zimske moždane magle. Preporučuje se isprobavanje MIND dijete (u prijevodu dijeta mozga), koja je povezana sa smanjenim rizikom od kognitivnog pada i Alzheimerove bolesti.

Ova posebna dijeta ima 15 prehrambenih komponenti, uključujući 10 koje su posebno korisne za zdravlje vašeg mozga, poput: zelenog lisnatog povrća, drugog povrća, orašastog voća, bobičastog voća, graha, cjelovitih žitarica, ribe, mesnih proizvoda pernatih domaćih životinja, maslinovog ulja i sl.

4. Ostanite stimuliran

Razmislite o pohađanju tečaja ili volontiranju, kako biste održali mozak u formi, a istovremeno ostali i društveno angažirani.

Možete, npr. učiti strani jezik, svirati muzički instrument, naučiti slikati ili šivati, ili čak čitati novine ili dobru knjigu. Doktori dodajaju da “obrazovanje u bilo kojoj dobi može zaštititi osobu i njen mozak od kognitivnog pada.”

5. Priopćite sebi kvalitetan san

Još jedan razlog za povećanu zamagljenost vašeg mozga u zimskim mjesecima je taj što manje sati dnevnog svjetla može uticati na prirodnu proizvodnju melatonina u vašem tijelu, hormona koji pomaže u postavljanju vašeg cirkadijalnog ritma.

Zbog toga se možete osjećati umorno i ošamućeno, posebno ako noću ne spavate dobro.

“Loš san može dovesti do usporenog razmišljanja, ali može uzrokovati i loše raspoloženje,” kaže Porter.

6. Upravljajte svojim stresom

Kada se osjećate pod stresom, može biti teško fokusirati se na druge stvari. Kao što svi znamo, dostao ljudi doživi vrhunac stresa baš u periodu oko zimskih praznika.

Stres može imati dugoročne implikacije na vaše kognitivno zdravlje.

“Hronični ili dugotrajni stres, zapravo, može dovesti do propadanja nervnih stanica, pa čak i smrti, što se može manifestirati kao atrofija (smanjenje veličine) važnih područja pamćenja u mozgu,” ističe Porter.

Neurolozi preporučuju bavljenje tehnikama opuštanja kao što su: vježbe disanja, molitve, meditacija ili joga, napominjući da one mogu umanjiti štetna djelovanja stresa na mozak.