Pandemija koronavirusa ostavit će dugotrajne posljedice na ekonomske prilike u Bosni i Hercegovini. Službeni podaci govore kako je u ovom bh. entitetu bez posla ostalo 26.876 radnika.
Prema informacijama Porezne uprave Federacije BiH, ukupan broj zaposlenih u Federaciji BiH na dan 5. maja po prebivalištu osiguranika iznosio je 507.607, dok je po sjedištu poslodavca ukupan broj zaposlenih iznosio 507.846.
Ako se uzme u obzir evidencija od 16. marta, koji se općenito uzima kao početak masovnih otpuštanja zbog izdanih naredbi o zatvaranju velikog broja biznisa (534.483), dolazimo do podatka da je u razdoblju pandemije u Federaciji BiH bez posla ostalo 26.876 radnika, međutim, stvarna brojka znatno je veća.
Sezonsko preživljavanje
Naime, deseci hiljada radno sposobnih stanovnika Bosne i Hercegovine preživljavaju zahvaljujući sezonskim poslovima u samoj zemlji ili turističkim destinacijama zemalja regiona.
Ranijih godina svi oni do sada bi bili na svojim radnim mjestima, a neki bi već zaradili platu do dvije. Riječ je o osobama koje su u najnepovoljnijoj situaciji jer ne mogu povući naknadu sa zavoda za zapošljavanje niti poslodavci mogu na njih povući sredstva planirana “koronazakonima”.
“Već godinama radim sezonski u jednom hotelu na jadranskoj obali. Da je sve u redu, već početkom četvrtog mjeseca bila bih na radnom mjestu. Ovako je upitno hoće li nas uopšte zvati ove godine“, priča Ivana za Vecernji.ba koja godinama porodicu prehranjuje na ovaj način. Ističe kako joj se poslodavac iz Hrvatske javio prije nekoliko dana, ali bez ikakvih konkretnih informacija. “Ne znaju ni oni na čemu su. Hoće li im se uopšte isplatiti uvoziti radnu snagu. Hoćemo li imati kome raditi jer su rezervacije masovno otkazane”, objašnjava ova mlada žena, koja se našla u teškoj finansijskoj situaciji.
“Svi znamo kako funkcionišu sezonski poslovi. Radi se pola godine, a od zarađenog živi godinu dana. Tako se nekako isplaniramo, da nam dotekne novca za 12 do 13 mjeseci, no već sad računi se počinju gomilati, a nemamo mogućnost zaraditi da ih platimo”, kaže ova žena.
Upozorava kako joj je i mužu smanjena plata. Naime, neki privredni subjekti koji su sve vrijeme pandemije radili (pojedini čak i više nego što je uobičajeno) iskoristili su ovu situaciju i radnicima smanjili plate za april od 150 do čak 700 KM. Određen broj trgovina, benzinskih pumpi, pa čak i kompanija koje se bave preradom, u Hercegovini je, pod izgovorom pandemije koronavirusa, umanjio plaće za prošli mjesec.
Izigravanje dogovora
Neki od radnika morali su potpisati da pristaju raditi za minimalnu platu koja u FBiH iznosi nešto više od 400 KM, nekima je bez dodatnih objašnjenja, jednostavno, na račun uplaćen manji iznos. Ima i onih poslodavaca koji radnicima koje su odjavili nude povratak na radno mjesto, ali pod uslovom da im neko vrijeme ne uplaćuju doprinose. Naime, nude im rad “na crno”, i to za dio plate koju su imali ranije.
Budući da ti radnici određen broj mjeseci imaju pravo na naknadu sa zavoda za zapošljavanje, poslodavci im nude da im uplate razliku do iznosa ranije plate. Po svemu sudeći, inspekcije koje kontrolišu pravilnosti rada privrednih subjekata u idućem razdoblju imat će pune ruke posla. (Vecernji.ba)
