Jedan od najutjecajnijih sedmičnika u Bosni i Hercegovini “Slobodna Bosna” od 1. januara 2016. godine prestaje izlaziti u papirnatom izdanju i prelazi u potpunosti u digitalnu formu.

Upravni odbor Udruženja/udruge BH novinari izrazio je zabrinutost povodom gašenja štampanog izdanja magazina Slobodna Bosna i prelaska ovog medija na elektronsko izanje od januara 2016.

ubilarni 1000. broj magazina “Slobodna Bosna“, čije će izdanje biti u prodaji od 29. decembra, biće ujedno i posljednji broj ovog magazina u papirnatom izdanju.

“Za 20 godina je izašlo 1.000 brojeva Slobodne Bosne i mislim da smo dali svoj doprinos u širenju slobode govora i istraživačkom novinarstvu, ali postoji tržište koje sve regulira. Tržište printanih medija je u kolapsu, pogovoto sedmičnih novina. Da bi printana novina sedmično izlazila treba čitalačka publika i marketing“, rekao je za Klix.ba Senad Avdić, glavni i odgovorni urednik “Slobodne Bosne”, koja u ovom izdanju redovno izlazi od augusta 1995. godine.

Avdić je kazao da mu je teško govoriti šta očekuje od digitalne forme, ali da će zadržati iste profesionalne i uređivačke standardne koje su do sada imali.

“To je objektivnost, sistematičnost, istraživački karakter novinarstva i nadam se da nećemo razočarati one koji nas budu čitali“, dodao je Avdić. Rekao je i da misli da je “Slobodna Bosna” jedina sedmična novina koja je izdržala 20 godina i 1.000 brojeva.

“Prestanak izlaženja magazina nakon punih dvadeset godina i štampanja 1000 brojeva predstavlja nemjerljiv gubitak za novinarsku zajednicu BiH i za svakog njenog građanina pojedinačno. Slobodna Bosna je jedan od rijetkih nezavisnih medija u BiH koji je godinama odolijevao snažnim političkim pritscima i iznovao kritički pisao o događajima od značaja za bosanskohercegovačku javnost, koji je razotkrivao korupciju i kriminalne afere, dizao glas protiv nacionalizma, fašizma i drugih nedomokratkih ponašanja, te širio medijske slobode, pluralizam informacija i različitost stavova.

Gašenje printanog izdanja Slobodne Bosne atak je na kompletnu medijsku zajednicu u Bosni i Hercegovini, čije se medijsko tržište godinama uništava, ne samo ekonomskim razlozima i krizom koja je zahvatila cijeli svijet, već snažnim političkim pritiscima na medije i uplitanjima politike u oglašivačko tržište, kao i uticajima nacionalnih i partijskih lobija na finansiranje medija iz javnih budžeta i iz prihoda javnih kompanija. Medijski klijentelizma i netrasparenost finansiranja medija, te direktni politički uticaji na ekonomsku održivost medija, kroz prelijevanje javnog novca u odabrane i politički podobne medije, izravno su doprinijeli gašenju Slobodne Bosne. Već sutra ta ista politika, personalizovana kroz moćne pojedince ili javne vlasti, može istom političkom voljom ugasiti BHRT, kao javni servis na nivou države ili bilo koji drugi medij iza kojeg ne stoje politički i nacionalni interesi i lobiji.

Pozivajući se na međunarodne standarde i dokumente zaštite slobode izražavanja i neovisnosti medija, njihove ekonomska stabilnost i održivosti, Upravni odbor BH novinara zahtijeva od Vijeća ministara BiH i Parlamentarne skuštine BiH hitno donošenje Zakona o transparentnosti medijskog vlasništva i finansiranja medija i Zakona o oglašavanju, kako bi se spriječili svaki novi pokušaji dirigovanog gašenja medija i prevladavanja političkih a ne profesionalnih i informativnih razloga za njihov opstanak i ispunjavanje informativnih potreba građana BiH. Istovremeno, Upravni odbor BH novinara poziva kolege novinare, vlasnike medija, domaće medijske organizacije i insitucije da iskažu solidarnost sa novinarima i urednicima Slobodne Bosne i ličnim doprinosom pokušaju spriječiti gašenje štampanog izdanja ovog magazina“, navodi se u saopćenju za javnost Upravnog odbora BH novinara.

Vijest o gašenju printanog izdanja našeg magazina danas su prenijele i kolege iz mnogobrojnih medija u BiH i regionu.

“Kritika Slobodne Bosne uvijek je bila beskompromisna i razorna, nalik onoj kakvu je u Hrvatskoj nekada promovirao Feral Tribune. Slobodna Bosna podijelila je sudbinu brojnih neovisnih medija u BiH koji su suočeni s nemilosrdnom tržišnom utakmicom i sve većoj orijentaciji publike na digitalne medijske platforme“, objavio je zagrebački “Jutarnji list”.