Posljednjih godina u BiH je evidentan porast zapošljavanja stranih radnika, a posebno je to naglašeno u građevinarstvu. To je posljedica odljeva domaće radne snage koja bolje uvjete nalazi na tržištu Evropske unije.
No, ono što stvara probleme kada je riječ o stranim radnicima je što ne daju potrebnu kvalitetu bh. gospodarstvu.
Pero Ćorić, predsjednik Gospodarske komore Republike Srpske, kazao je za Nezavisne novine da su u deset mjeseci prošle godine u RS-u izdane 1.502 radne dozvole stranim državljanima.
“Potražnja za radnom snagom postoji. U strukturi uvezene radne snage uglavnom dominiraju nekvalificirani radnici sa slabim ili nikakvim poznavanjem jezika, različitih kultura, običaja i navika, što sigurno ne daje kvalitetu koja je potrebna gospodarstvu Republike Srpske,” smatra Ćorić.
Prema riječima predsjednika Gospodarske komore RS-a, veću pažnju trebalo bi posvetiti obrazovanju odraslih, odnosno prekvalifikacijama, kao i dodatnim specijalističkim i konkretnim obukama koje će osposobiti domaću radnu snagu za konkretna radna mjesta i konkretne radne zadatke s obzirom na to da ubrzani rast tehnologija i digitalizacija zahtijevaju nova i specifična znanja.
“Usporedno s tim treba raditi na konstantnoj reformi školstva, usklađivanju nastavnih planova i programa s potrebama tržišta, razvoju dvojnog sistema obrazovanja, ali rezultate tih aktivnosti možemo očekivati za minimalno tri godine, koliko traju najkraći ciklusi formalnog obrazovanja,” kazao je Ćorić.
Da je nedostatak radne snage sve izraženiji problem koji opterećuje gospodarstvo, smatra i Vjekoslav Vuković, predsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine.
“Činjenica je da zemlje EU-a imaju problem s nedostatkom radne snage, te da građani BiH vide priliku za odlazak zbog većih ličnh prihoda, iako je taj njihov odlazak u okolnostima globalne krize neizvjestan. Ipak, radnici u Bosni i Hercegovini imaju takozvanu industrijsku kulturu, dok je to upitno sa stajališta uvezene radne snage, istovremeno, poslodavci u BiH susreću se s nedostatkom radne snage, posebno u građevinskom sektoru, pa u BiH dolaze radnici iz Turske, Nepala i drugih zemalja,” kazao je Vuković za Nezavisne.
Nezaposleni i uvoz
I dok se u zemlju sve više uvoze strani radnici, na evidencijama zavoda za zapošljavanje u Bosni i Hercegovini je više od 340 hiljada nezaposlenih.
Kako pokazuju posljednji podaci Agencije za statistiku BiH, u novembru 2023. godine broj registrovanih nezaposlenih osoba na području države iznosio je 344.666, a od toga je 201.579 žena. Kako se navodi u mjesečnom izvješću, broj registrovanih nezaposlenih osoba se u odnosu na oktobar 2023. godine smanjio za 0,4% (broj muškaraca se smanjio za 0,5%, a broj žena također se smanjio za 0,3%).
U poređenju sa novembrom 2022. godine, broj registrovanih nezaposlenih osoba smanjio se za 2,8% (broj muškaraca smanjio se za 3,7%, a broj žena također se smanjio za 2,2%).
Ako posmatramo registrovane nezaposlene po kvalifikacijskoj strukturi, uočava se da je najveći broj nezaposlenih osoba s VKV i KV kvalifikacijom (108.821), slijede nekvalificirane osobe (100.148) i osobe sa srednjom stručnom spremom (97.294).
Kao nezaposleni vodi se najmanji broj polukvalificiranih osoba (PK) 5181, a slijede ih osobe višeg obrazovanja (VŠS) 5371.
Udio ženske populacije među registriranim nezaposlenim osobama iznosi 58,5 posto ili u apsolutnom iznosu 201.579 osoba ženskoga spola. U ženskoj populaciji najveći broj nezaposlenih osoba je sa srednjom spremom (SSS) 63.511, nekvalificiranih (NK) 59.824 i s VKV i KV kvalifikacijom 52.267 osoba ženskog spola, stoji u posljednjim podacima državne Agencije za statistiku.
Kada posmatramo broj stranih radnika koji će se ove godine naći na bh. tržištu rada, on prelazi 6.000. Ukupna godišnja kvota radnih dozvola za produženje i novo zapošljavanje stranaca u Bosni i Hercegovini ove godine iznosi 6.073, od kojih se na Federaciju BiH odnosi 4.295 dozvola, Republiku Srpsku 1.400, a Distrikt Brčko 378.
