Brojni izazovi koji danas stoje pred Evropskom unijom, od unutarnjih neslaganja pa do vanjskopolitičke neusklađenosti, ali i zemljama jugoistoka Evrope koje su ekonomski na samom dnu, pokazatelj su kako je potreban novi, angažiraniji pristup službenog Bruxellesa kada je riječ o regiji zapadnog Balkana.
Bez integracije ovog prostora teško je očekivati konačnu stabilnost evropskog kontinenta, a u tom kontekstu od iznimne je važnosti napraviti korake koji će “pogurati” BiH u pravom smjeru, piše Večernji.ba. Država je to koja ima niz unutarnjih slabosti koje, između ostaloga, proistječu iz neriješenih međunacionalnih odnosa, ali, ako bi Unija pojačala medijacijsku ulogu koju je pokazala kada je riječ o pregovorima Hrvata i Bošnjaka oko Izbornoga zakona, rezultati bi se mogli očekivati i u ovoj godini.
Niko ne traži da se BiH progleda kroz prste, ali u kontekstu ispunjavanja 14 uslova koje je pred državu postavila Evropska komisija bilo bi poželjno, zbog unutarnje stabilnosti i motiviranosti, nagraditi napravljeno do sada te pružiti BiH priliku davanjem statusa kandidata. Jer, kako je poznato, 14 prioriteta koje je dala Evropska komisija uslov je za početak pregovora o članstvu, što znači da bi BiH status kandidata mogla dobiti i prije nego što ispuni sve navedeno, a onda kroz proces pregovora nastaviti na reformama koje su na čekanju. Albanija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Srbija već su dobile status kandidata, ali, riječ je uglavnom o državama u kojima ne postoji specifična društveno-politička stvarnost kao u BiH. I sama pravila EU-a postavljena su tako da se neki od ciljeva, poput političke stabilnosti i vladavine prava, (a što su najveće boljke u BiH) ispunjavaju kroz proces pregovaranja.
Kriteriji iz Kopenhagena podrazumijevaju, tri elementa koja svaka nova država članica mora ispuniti – politički (stabilnost institucija kojima se jamči demokracija, vladavina zakona, ljudska prava, i poštovanje te zaštita manjina), ekonomski (postojanje funkcionalne tržišne ekonomije sposobne nositi se s konkurencijom i tržišnim snagama u EU) te sposobnost prihvaćanja zakona i regulative EU-a. Sve to još je uvijek daleko od realiziranoga u BiH, ali uprkos velikim poteškoćama, urađen je solidan dio posla iz mišljenja Evropske komisije.
Zamjenik predsjedatelja Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda nedavno je, nakon sastanka radne skupine izaslanstva HDZ-a BiH, SDA i SNSD-a, potvrdio kako je šest od 14 prioriteta završeno. Potvrdio je da su fokusirani na tri zakona, i to zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavama, izmjenama i dopunama Zakona o VTSV-u i Zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama BiH. Objasnio je kako je zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavama u parlamentarnoj proceduri, a preostala dva, nakon usuglašavanja i svega što slijedi, trebaju ići u proceduru na Vijeće ministara i u Parlament.
“Onda bi imale i vlasti u BiH i svi ostali puno pravo reći kako smo “grow” posla odradili te da naše opredjeljenje na putu k Europi ima vjerodostojnu osnovicu i put.”, istaknuo je Bevanda. Zamjenik predsjedatelja Zastupničkoga doma PS BiH Denis Zvizdić objasnio je kako nastoje usvojiti dovoljan broj mjera i strategija koje će “nam omogućiti vjerodostojno se pojaviti pred institucijama Evropske komisije i Evropske unije te zatražiti kandidacijski status.
