Iako je od početka 2018. godine kao zagarantovan rok za početak gradnje istican septembar ove godine, Blok 7 Termoelektrane Tuzla i dalje je daleko od početka realizacije. Investicija koja je najavljivana kao najveća poslijeratna u BiH ponovo je naišla na prepreke, pogotovo nakon što je Energetska zajednica upozorila da neće dati garanciju na kredit za izgradnju Bloka 7 TE Tuzla.

Ipak, u Vladi FBiH i Ministarstvu energetike, rudarstva i industrije FBiH nisu djelovali zabrinuti početkom prošle sedmice, kada je govoreno o ovom projektu. Tada je federalni ministar Nermin Džindić kazao kako je sve urađeno s njihove strane, te da se samo čeka da Zastupnički dom Parlamenta FBiH usvoji odluke i da se počne s radovima.

Zastupnički dom PFBiH je, kako je za Oslobođenje rekao Ismet Osmanović (SDA), koji je imao mandat u prošlom sazivu, a imat će i u novom zahvaljujući kompenzacionim glasovima, bio nadomak razmatranju odluka potrebnih za konačno odobravanje i početak gradnje Bloka 7 u Tuzli.

“Mi smo sedam dana prije izbora, želeći da posao riješimo što prije, pokušavali sazvati sjednicu Zastupničkog doma, upravo kako bismo što prije usvojili sve što je potrebno. Međutim, mi u tom trenutku nismo bili sigurni da ćemo imati podršku stranaka koje su ranije obećale podršku, SDP-a i DF-a prvenstveno, i nismo željeli tako blizu izbora da radimo nešto što bi u najmanju ruku moglo izgledati neozbiljno, pa smo odustali od te ideje”, kazao je Osmanović.

A podrška ostalih stranaka ovom projektu postala je upitna u trenutku kada je Energetska zajednica pozvala Parlament FBiH i njegove članove da ne odobre garanciju za kreditno zaduženje za izgradnju Bloka 7 TE Tuzla.

Kao neke od razloga tada su naveli da garancija prelazi više od 80 posto vrijednosti kredita, da garancija ne pokriva samo kredit i kamate nego i “ostale povezane troškove”, koji nisu jasno precizirani.

Drugo upozorenje Energetske zajednice, u kojem je navedeno da ona neće dati odobrenje za kredit, odnosno da BiH nije ispunila uslove za kredit, u Elektroprivredi BiH su dočekali sa dozom skepticizma.

U nedavnom razgovoru za RSE, Senad Salkić, izvršni direktor za kapitalne investicije Elektroprivrede BiH, do kojeg Oslobođenje nije uspjelo doći, istakao je kako prvo treba provjeriti šta decidirano stoji u dopisu Energetske zajednice dostavljenom Agenciji za državnu pomoć i u Vladi FBiH.

“Elektroprivreda BiH je učestvovala u pregovorima o uslovima izdavanja garancije za kredit i sve vrijeme bila u komunikaciji s Vladom FBiH. Uvjereni smo da opaske Energetske zajednice ne stoje, s obzirom na to da postoje brojna druga osiguranja ovog kredita koja itekako povećavaju tržišni aspekt te garancije i omogućavaju da to bude državna pomoć koja je dozvoljena po standardima Evropske unije, a što će sigurno biti dokazano i kroz naredni postupak koji bude vođen s Energetskom zajednicom”, naveo je prije nekoliko dana Salkić.

Međutim, kako sada stvari stoje, barem po pitanju političke slike i onoga što bi se iz nje dalo zaključiti da će uslijediti, cijeli projekat bi mogao biti prolongiran, nevezano čak i za rezerve koje je Energetska zajednica Evropske unije iskazala prema njemu i odobravanju kredita.

Usljed političke krize i blokade vlasti od HDZ-a, cijeli bi proces odobravanja kreditnog zaduženja mogao stati u Domu naroda.

“Koliko je meni poznato, sa glasanjem za ovo odobrenje niko nema problema u Zastupničkom domu. Prije izbora se u to nije ulazilo, jer je postojala opasnost da to bude nazvano politiziranjem, ali sada sam siguran da će svi, SDA zasigurno, podržati ovakvu odluku čim ona dođe na dnevni red. Međutim, realno bi problem mogao nastati u Domu naroda, na čije konstitusanje ćemo sigurno sačekati. Naravno, ne vjerujem da će ovaj projekat biti zaustavljen zbog svega ovoga, ali sigurno je da će dodatno usporiti početak njegove realizacije”, dodao je Osmanović, koji je u jeku koalicionih pregovora bio jedan od rijetkih dostupnih za razgovor.

Iz Oslobođenja su pokušali doći i do predsjednika PDA Mirsada Kukića, koji je, po preuzimanju mandata federalnog poslanika prije četiri godine, za Oslobođenje tvrdio kako je samo zbog Bloka 7 TE Tuzla i Bloka 1 Rudnika Banovići ušao u PFBiH, ali se on nije javljao.

“Stabilnog elektroenergetskog sistema bez Bloka 7 i bez Banovića nema. Neophodna su oba objekta, pogotovo zbog toga što je blok 7 zamjenski”, istakao je Kukić tada.

Ono što je na trenutak zabrinulo sve aktere je i najava kineskog konzorcija da će se, usljed odugovlačenja procesa, povući iz cijelog projekta.

O ovoj odluci se špekuliralo na način da je donesena upravo zbog činjenice da Parlament FBiH nije dao potrebne saglasnosti, te da je, posebno nakon izbora, evidentno da ta saglasnost neće doći ni u narednih nekoliko mjeseci.

Jedan od uslova za efektivnost ugovora o izgradnji i ugovora o finansiranju projekta jeste njihovo odobrenje od nadležnih vlasti Kine i Parlamenta FBiH. Navedene ugovore nadležne vlasti Kine odobrile su 2017. i jedno od tih odobrenja isteklo je 17. oktobra ove godine. Međutim, istek važenja jednog od odobrenja nikako ne znači odustajanje od projekta, nego potrebu za ponavljanjem procedure odobravanja pred istim organom i pod istim uslovima. Okončanje te procedure očekuje se u razumnom roku, stoji u saopštenju koje su uputile firme kineskog konzorcija i Elektroprivreda BiH, uz nadu da će “Parlament FBiH u najskorije vrijeme razmatrati ugovore, dati saglasnosti i omogućiti početak najveće poslijeratne investicije u BiH”.

Gradnja Bloka 7 već kasni, a da je njegova izgradnja krenula u septembru ove godine, kako je najavljivano, sa zvaničnim radom bi počeo tek 2023. godine. Podsjećamo, Blok 7 je zamjenski blok sa čijom izgradnjom će prestati upotreba blokova 3, 4 i 5, koji moraju biti ugašeni 2023. godine, zbog novih uredbi o zagađenju okoliša. Blok 6, koji će se morati prilagoditi novim uredbama, vjerovatno će raditi do 2027. godine, kada će trajno biti ugašen.

A ukoliko ne počne izgradnja Bloka 7, vrlo je vjerovatno da će BiH već u narednih desetak godina ostati bez dovoljnih količina vlastite električne energije, a zbog nemogućnosti ostvarenja finansijskih planova, postat će upitna i buduća ulaganja u rudnike, kao i njihova budućnost i budućnost rudara. (Tuzlanski.ba)