Direktni platni promet između Crne Gore sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom (BIH) tokom ovog mjeseca bi trebalo da se uspostavi nakon 16 godina i to posredstvom Universal capital banke (UCB) koja je jedina banka koja je sa ovaj dugi vremenski period iskazala interesovanja da uđe u kliring sistem plaćanja (direktni platni promet) između tri države.

Ovo će značiti da će građani i privreda imati manje troškove jer su do sada morali novac da uplaćuju preko stranih (korespodentskih) banaka što je bilo skuplje i da će im novac biti na računu istog dana kada bude uplaćen. Preko korespodentskih banaka čekali su ga po nekoliko dana.

Centralne banke Crne Gore, Srbije, BiH zaključile u septembru 2007. posebni sporazum o kliringu međunarodnih plaćanja kojim su usluge platnog prometa trebale biti jeftinije, međutim direktni platni promet je zaživio 2007. između Srbije i BiH, dok se Crna Gora u taj sistem nije uključila jer nije bilo interesovanja crnogorske banke da uđe u ovaj sistem plaćanja. Za operatora ovog sistema je imenovana Narodna banka Srbije (NBS).

Nezvaničnu informaciju “Vijesti” da će Crna Gora uspostaviti direktni platni promet sa Srbijom i BIH potvrdili su u UCB banci i u Centralnoj banci Crne Gore (CBCG).

Iz UCB su kazali “Vijestima” da su u dopisu upućenom CBCG 8. novembra 2022. godine izrazili zainteresovanost za projekat kliringa međunarodnih plaćanja sa Republikom Srbijom i BiH, kao i za projekat Evropske komisije, Svjetske banke i Regionalnog savjeta za kooperaciju pod nazivom “Modernizacija prekograničnih plaćanja u zemljama zapadnog Balkana”, a koji su bili aktuelizovani u tom trenutku putem medija.

– Nakon tog inicijalnog dopisa, održan je sastanak u CBCG na kome su nas predstavnici CBCG upoznali sa opštim pravilima učešća u sistemu kliringa međunarodnih plaćanja sa Srbijom i BiH, dok o projektu “Modernizacija prekograničniih plaćanja u zemljama zapadnog Balkana” nije bilo više podataka, osim onih plasiranih u medijima. UCB je uzela u razmatranje uključivanje u sistem kliringa međunarodnih plaćanja sa Srbijom i BiH sredinom ove godine, donijela konačnu odluku da se istom priključi, te o tome obavijestila CBCG dopisom 9. avgusta ove godine – kazali su u UCB.

Pojasnili su da projekat sada ulazi u fazu testiranja i da očekuju do kraja ove nedjelje kontakt sa kolegama iz NBS, kako bi dogovorili testiranje sistema razmjene poruka sa NBS, nakon čega će uslijediti testiranje i jednog cijelog ciklusa kliringa sa NBS i CBCG.

– Očekujemo da će u toku novembra biti završena testiranja i da ćemo biti spremni da učestvujemo u ovom sistemu kliringa međunarodnih plaćanja između tri države regiona -istakli su u UCB.

Na pitanje “Vijesti” šta će građanima i privredi donijeti ulazak te banke u sistemu kliringa međunarodnih plaćanja sa ove dvije države odgovoreno je da će novac koji bude uplaćen nekom korisniku biti na njegovom računu istog dana.

– UCB je svoje klijente navikla na brzinu i fleksibilnost. U tom smislu smo jedna od rijetkih banaka u regionu koja sva plaćanja izvršava sa valutom T+0, odnosno istog dana kada je nalog dat. Međutim, u trenutnom sistemu kliringa međunarodnih plaćanja koji funkcioniše preko korespondentskih banaka, to ne znači i da će sredstva korisniku kojem su upućena zaista biti na računu istog dana kada su i upućena. Pristupanjem kliringu međunarodnih plaćanja sa Srbijom i BiH klijentima koji vrše plaćanja ili očekuju prilive u okviru ove tri države biće zagarantovano saldiranje plaćanja u okviru istog dana kao da iste vrše unutar Crne Gore.To će imati značajan uticaj na likvidnost privrede, brzinu protoka roba i usluga, kao i ukupnih troškova poslovanja – pojasnili su iz ove banke.

Odluka Savjeta usvojena prošle sedmice

Iz CBCG su “Vijestima” kazali da su nedavno od UCB dobili obavještenje da je ta banka zainteresovana za učešće u kliringu međunarodnih plaćanja, te da vrhovna monetarna institucija finalizuje neophodne aktivnosti u cilju obezbjeđivanja pravnih i tehničkih preduslova za uključivanje u kliring međunarodnih plaćanja.

– Da bi proces priključenja u predmetni sistem bio potpun, zainteresovane kreditne institucije (banke) nakon što pošalju obavještenje CBCG o zainteresovanosti za uključenje u međunarodni kliring, treba da ispune potrebne tehničke uslove, obave neophodna testiranja sa CBCG i NBS, potpišu Ugovor o učešću u međunarodnom kliringu, nakon čega se šalje zahtjev za priključenje u kliring međunarodnih plaćanja. Ovaj proces je u toku – objasnili su iz CBCG.

Kako su naveli Crna Gora sa Srbijom i BiH sada obavlja platni promet posredstvom inostranih korespondentskih banaka, a potpisani sporazum između tri centralne banke u vezi sa kliringom međunarodnih plaćanja, omogućava direktan platni promet između fizičkih i pravnih lica sa teritorije tri države.

– Treba naglasiti da ovaj kliring podrazumijeva međunarodna plaćanja, prenose i naplate po tekućim i kapitalnim poslovima na teret i za račun klijenata banaka u Crnoj Gori, isključivo u eurima. Uključivanje kreditnih institucija sa teritorije Crne Gore u kliring međunarodnih plaćanja sa Srbijom i BiH, pruža mogućnost korišćenja dodatnog platnog sistema za realizaciju platnih naloga.

Spomenute naloge banka učesnik u kliringu šalje direktno NBS kao operateru kliringa, na dalje procesuiranje do krajnjeg korisnika u Srbiji ili BiH – kazal isu u CBCG.

Odlukom o učešću Centralne banke Crne Gore i banaka u kliringu međunarodnih plaćanja, koja je usvojena na sjednici Savjeta prošle sedmice propisuje se način i procedura funkcionisanja kliringa međunarodnih plaćanja vrhovne monetarne institucije i banaka sa teritorije Crne Gore na osnovu ranije zaključenih sporazuma iz 2007. godine i operativnih pravila.

– Tom odlukom su detaljno definisani bliži uslovi funkcionisanja međunarodnog kliringa, počev od obezbjeđivanja limita za neto poziciju, slanja naloga u kliring do konačnog poravnanja, načina uplata i isplata, reklamacije, kao i definisanja troškova i naknada, u skladu sa najnovijom regulativom CBCG – pojašnjeno je iz CBCG.

Brojni nameti preko stranih banaka

Iz UCB su naveli da su banka koja je izrazito orijentisana na međunarodna tržišta i posebno na transakcioni biznis i jedina banka u regionu koja ima predstavništvo van matične zemlje, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, te da je uvijek otvorena i zainteresovana za sve nove načine obavljanja međunarodnih plaćanja.

– U tom smislu smo zainteresovani da budemo članica svih sličnih projekata i inicijativa. Boljim poznavaocima međunarodnih plaćanja i trendova u tom segmentu bankarskog poslovanja nije nepoznanica da je obavljanje međunarodnih plaćanja preko korespodentskih banaka na globalnom nivou izuzetno opterećeno rastućim regulatornim nametima. To posebno u pogledu usklađenosti poslovanja sa velikim brojem lokalnih i međunarodnih propisa u pogledu uslova prometa sada gotovo svih vrsta roba i usluga pojedinih država i regiona, propisa o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, kao i ograničenjima u pogledu pojedinih valuta – naglasili su u UCB-u.

To sve dovodi, kako su pojasnili do sve češćih i dužih kašnjenja u saldiranju, pa i do potpunog nemogućstva izvršenja pojedinih međunarodnih plaćanja.

– U tom smislu UCB je vrlo zainteresovana za diverzifikaciju rizika deviznog poslovanja kroz učešće u što većem broju različitih sistema kliringa međunarodnih plaćanja. U ovom trenutku smo u procesu priključenja u dva nova sistema regionalnog sa Srbijom i BiH, ali i jednog globalnog, u nastajanju, RTGS Global, čiji pilot projekat kreće ovih dana i koji bi, ako se omasovi, predstavljao prvu ozbiljnu alternativu sadašnjem načinu obavljanja međunarodnih plaćanja na globalnom nivou – n aveli su u ovoj banci.