Utorak, 7. Decembra 2021.
Tuzlanski.ba logo

Džemal Đonlić među prvim većim proizvođačima bamije u Brčkom

Preuzmite sliku

Jedna od rijetkih poljoprivrednih kultura koje se proizvode na većim površinama je bamija. Priča o proizvođačima bamije zabilježena je u brčanskoj Mjesnoj zajednici Palanka.

Džemal Đonlić je među prvim većim proizvođačima bamije na prostoru Brčko Distrikta, koju uzgaja na svom imanju od oko četiri duluma. Tvrdi da je ne tretira nikakvim hemijskim sredstvima, da je najosjetljivija u ranom periodu i da je najvažnija ručna obrada.

– Ako čovjek ima sredstava da uradi to jer zahtijeva dosta kopanja da bi ti nju doveo u ovo stanje sad kako jest, da nema trave jer trava je uguši i usporava rast njezin i ploda i svega, moraš imati neku mašinu ili motokultivator da bi lakše obradio – ističe Džemal.

Bamija je povrće koje se, osim u svježem, koristi i u sušenom obliku, kada može potrajati i nekoliko godina. Prije dvije godine uvedena je u sistem podsticaja u poljoprivredi.

– Ovdje su je donijeli osvajači Turci i poslije je krenula u širu upotrebu, to je bila bogata hrana samo bogatih ljudi, znači nije nju ni smjelo ni moglo da jede siromašno stanovništvo. To je biljka koja danas procvjeta, sutra je ubereš, ne možeš je nikakvim hemikalijama tretirat – pojašnjava Ševko Karamović, proizvođač bamije.

Proizvodnjom bamije u Mjesnoj zajednici Palanka bavi se gotovo 70 posto stanovništva i po tome je poznata u cijelom regionu. Ova povrtna kultura veoma je zastupljena u bosanskoj kuhinji, a među jelima čiji je glavni sastojak najpoznatija je dinstana bamija sa jagnjetinom i masnijim mesom, te Begova čorba. (Federalna.ba)

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje