S obzirom na to da su i trenutne cijene ovog, mnogima omiljenog napitka, izuzetno visoke, nove cijene bi mogle zadati udarac po džepovima koji će se teško podnijeti.

U Bosni i Hercegovini je skoro nemoguće započeti dan bez kafe. Bilo da su kući, na poslu ili u automobilu, kafa je mnogima najdraže društvo. A kada se završi jutarnja, slijedi iščekivanje podnevske, a poslije nje najslađa je, kažu, ona nakon završenog radnog dana. Bilo da se radi o ćejfu ili navici, ljubav prema kafi ima svoju cijenu. Naime, rast cijena sirove kafe na svjetskim berzama uzrokovat će i rast cijena kafe u Bosni i Hercegovini. S obzirom na to da su i trenutne cijene ovog, mnogima omiljenog napitka, izuzetno visoke, nove cijene bi mogle zadati udarac po džepovima koji će se teško podnijeti.

Ekonomski analitičar, Admir Čavalić, za Tuzlanski.ba objašnjava kako dolazi do porasta cijena. Kaže da je riječ o vrlo kompleksnom tržištu koje zavisi od niza faktora i koji vjerovatno već danas determinišu očekivanja za buduća povećanja.

‘’Prije svega bitno je razumijeti da potražnja za kafom raste iz godine u godinu. Potražnja pritom nije uniformna jer se razvijaju nove preferencije kod potrošača – različite vrste kafe, kombinacije, načini ispijanja i slično. Dakle, temelj razumijevanja rasta cijene jeste kontinuiran rast potražnje. Pored toga, ne mogu se zanemariti (loši) vremenski uslovi koji određuju primarnu ponudu kafe. Ako na to dodamo i evidentni rast transportnih troškova, povećanje cijene energenata i sveopštu inflaciju u zadnje dvije godine, onda je jasno zašto raste cijena kafe odnosno još bitnije, zašto se očekuje budući rast iste. ‘’, objašnjava Čavalić.

Prema dosadašnjim analizama, stanju na tržištu i zalihama kafe, imamo razloga za zabrinutost.

‘’Prognoze zasada nisu dobre. Međutim, pri ekonomskim projekcijama poput ove, uvijek treba biti oprezan i skeptičan jer nekada neka (pozitivna ili negativna) disrupcija na tržištu može promjeniti čitavu paradigmu.’’, kaže Čavalić.

Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, mi ne proizvodimo kafu, već je prerađujemo, pakujemo i distribuiramo, ističe, a to znači da se pred domaćim ponuđačima nalazi izazov: prihvatiti nove cijene i prebaciti ih na svoj trošak ili ipak na potrošača?

‘’Ako bi došlo do izuzetnih cjenovnih šokova, uvijek postoji mogućnost da se država odrekne nameta na ovo akcizno dobro – ne zaboravimo da je sva kafa koju kupujemo na domaćem tržištu obilježena akciznom markicom i kao takva podliježe dodatnim nametima.’’, ističe Čavalić za Tuzlanski.ba.

Najveća cijena robuste u posljednjih 29 godina

Robusta je, uz Arabicu, najpopularnija vrsta kafe. Prema podacima Međunarodne organizacije za kafu iz 2023.godine, prosječna cijena robuste porasla je za 7,8% što predstavlja maksimum u 28 godina. Uzmemo li u obzir da je od kraja januara 2024. cijena kafe rasla iz sedmice u sedmicu – možemo zaključiti da je dostigla najviši nivo u 29 godina. Razlog poskupljenja je jednostavan. Zalihe robuste su, u januaru 2024.godine, bile izuzetno niske.

Kada je u pitanju cijena kafe po kilogramu, u pržionicama kafe u Tuzli, ona iznosi 16KM, u trgovačkim lancima u BiH, mljevena kafa varira između devet i dvanaest konvertibilnih maraka. U kafićima šoljica kafe se može naći po cijeni od dvije do četiri marke. 

”Vidjet ćemo šta će biti, inače smo mi spremni na to da se tokom ljeta cijene malo povećaju, pa se onda smanje. Valjda će se smanjiti i ovoga puta…”, kazao nam je vlasnik jedne od pržionica kafe u Tuzli.

Razgovarali smo i sa građanima o ovoj temi. Kažu da nova poskupljenja nisu nikakvo iznenađenje. Iznenađenje bi bilo kada bi cijene ostale iste.

”Kafa je već odavno luksuz, a šta ćemo kad’ smo navikli pit’?”, ”Boga mi, ćejf i navike će nas skupo koštati kako je krenulo”, ”Ma plaćat ću koliko god da bude, to nam je jedino uživanje”, samo su neki od njihovih komentara.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO), Bosna i Hercegovina je tokom prva tri mjeseca ove godine uvezla skoro pet miliona kilograma kafe u vrijednosti od 36 miliona maraka, a najviše kafe je stiglo iz Brazila, i to u količini od 2,7 miliona kilograma. (Tuzlanski.ba)