“Očekujem da kao alternativu Vlada FBiH prihvati naš prijedlog da 400 KM+ bude neoporezivo, a što bi omogućilo dizanje plata.”
U nekoliko navrata predstavnici vlasti službeno su naveli da će od 1. januara 2024. godine Federacija BiH krenuti sa primjenom velikog seta fiskalnih zakona i da će FBiH imati najveću minimalnu platu u regiji u iznosu od 1.000 KM.
Pored navedenog, FBiH bi trebala imati najniže opterećenje na rad ili platu u iznosu od 28 posto. Trenutno je ukupno opterećenje na rad ili platu veće od 60 posto, odnosno doprinosi iznose 31 posto i oni će prema prethodnim najavama biti smanjeni.
Svoj stav iznio je i ekonomski analitičar Admir Čavalić, koji ima drugačije poglede, odnosno smatra da reforme treba da odgovore na pitanje kako da se poveća medijalna plata u FBiH:
“Nedavno sam dobio odgovor od Porezne uprave FBiH u vezi platnih razreda. Ako pratimo podatke od polovine godine, onda je vidljivo da je evidentirano 240.264 zaposlenih u FBiH ispod 1.000 KM neto plate. 245.463 zaposlenih imaju platu iznad 1.000 KM. Shodno navedenom, moguće je zaključiti da medijalna plata iznosi približno oko 1.000 KM. Distorzije ove vrijednosti su moguće, i prije svega rezultat su sljedećih činjenica: u odgovoru PU nemamo samostalne djelatnosti, kao i one koji su kasnili sa dostavom propisanih obrazaca (MIP- 1023 i PMIP- 1024).
To ujedno objašnjava i manji broj zaposlenih u koloni “Ukupno” (485.727 u odnosu na 543.369 koliko je zvanično evidentirano – 57.642 razlike). Također, u odnosu na sredinu godine, shodno inflaciji, prosječna plata kontinuirano raste.
Medijalna plata koju sam nedavno aktualizirao, kao srednja tačka, eliminira uticaj ekstremno visokih i niskih primanja, pružajući realniju sliku o primanjima zaposlenih. Prosječna plata može biti iskrivljena ako postoje velike razlike između visokih i niskih primanja. Medijalna plata u Hrvatskoj iznosi oko 1.918 KM. U Srbiji 1.053 KM. Naravno, u FBiH imamo dosta neoporezivog na neto platu – npr. topli obrok, što medijalnu platu od 1.000 KM može povećati za 150-200 KM (tako da je viša od susjedne Srbije).
Ono što je dalje evidentno shodno odgovoru PU jeste da se dešava “platna migracija” i to onih sa nižih ekstremnih plata ka sredini – npr. u 2022. godini je 189.232 zaposlenih radilo do 750 KM, sada je to 142.771. Niz je razloga navedenom – od godišnjeg usklađivanja minimalnih plata preko inflacije pa sve do tržišnog unaprijeđenja pregovaračke pozicije zaposlenih (jer u suprotnom odlaze).
Na kraju, vezano za aktuelne fiskalne reforme, jasno je da do kraja godine nećemo imati fiskalne zakone, niti od 01. januara minimalac od 1.000 KM.
Očekujem da kao alternativu Vlada FBiH prihvati naš prijedlog da 400 KM+ bude neoporezivo, a što bi omogućilo dizanje plata – premijer FBiH je prošle sedmice najavio navedeno. Međutim, ono što je bitno naglasiti jeste da trebamo čim prije fiskalne zakone, i to na bazi zvučnih argumenata, ekonomskih analiza i najbitnije sa fokusom na medijalnu (ne minimalnu) platu.
Ove reforme treba da odgovore na pitanje kako da se poveća medijalna plata. Pritom, ne samo kroz prostu matematiku: 1.000 KM medijalna + topli obrok koji postaje oporeziv = 1.200 KM. Da, i to, ali skroz spuštanje zbirne stope doprinosa na 25-27%. Naravno, sve navedeno uz ceteris paribus (recesija, pad produktivnosti itd.)” navodi Čavalić.
