U Srbiji ima sve više proizvođača voća i ljekovitog bilja, povećavaju se površine i pod organskom proizvodnjom, sve je više plantaža borovnica i aronije, poznate i kao sibirska borovnica, koja je sve traženija u svijetu.

Aleksandar Rašković se prije nekoliko godina vratio iz Švajcarske, kupio zemlju i na četiri hektara zasadio oko 10 hiljada sadnica borovnice. Izgradio je i hladnjaču, primijenio agrotehničke mjere, obezbijedio kupce u Rusiji, a uskoro će ih imati i u Zapadnoj Evropi.

“Zasad je star tri godine i ovo sada je prvi rod i očekujemo rod od dvije tri tone do četiri, za neki period od mjesec”, priča Aleksandar iz sela Radovanje.

I naučnici ističu da se isplati gajiti borovnicu i aroniju. Nisu zahtjevne za gajenje, imaju dobru cijenu i sigurnog kupca. Ivo Đinović se u svojim rasadnicima u okolini Velike Plane odlučio i za proizvodnju sadnica.

Uzgajivač doktor Ivo Đinović smatra da su borovnica i aronija biljke budućnosti, ali dodaje da borovnica može da se gaji na kiselim zemljištima, dok aronija može na svim zemljištima i na različitim nadmorskim visinama. “Borovnica je skuplja, a aronija se lakše gaji”, ističe Đinović.

Aronija je vrlo ljekovita i hranjiva, sa malim sadržajem kalorija i dosta vitamina i minerala. Od aronije prvenstveno pravimo džemove, potom vino, rakiju i liker. Od jednog kilograma aronije može se napraviti pola litra soka.

Proizvođač Snežana Horvat ističe da je aronija jako zahvalna biljka koja se ne prska, nema nikakvog održavanja sem okopavanja i zalijevanja. “Bobice koje sazrijevaju u avgustu, koriste se uglavnom za sok, ali ono što se osuši bude za čaj”, kaže Horvat koja koristi i list aronije za čaj.

Aronija dostiže puni rod u osmoj godini, a po žbunu daje oko 10 kilograma ploda. Stručnjaci i uzgajivači kažu da u dobrim godinama ova proizvodnja može, po hektaru, da donese prihod veći od 30 hiljada eura. (RTS)