Petak, 27. Maja 2022.
Tuzlanski.ba logo

Jelena Pajić: Ne odgađajte posjetu logopedu, teškoće s govorom treba rješavati na vrijeme

Preuzmite sliku

Nedovoljno razvijen govor, mucanje, teškoće čitanja, pisanja ili izgovora kod djece često stvaraju nedoumicu roditelja o tome kada potražiti pomoć odnosno kada prvi put posjetiti logopeda.

Kako bi se što bolje stimulirala djetetova govorna komunikacija, važno je da uz logopeda u terapiji aktivno sudjeluju i roditelji, odgojitelji ili učitelji (nastavnici). Uloga roditelja neizmjerno je važna jer upravo oni s djetetom provode najviše vremena.

Na temu usporenog razvoj govora kod djece razgovarali smo sa Jelenom Pajić, bachelor logopedije i audiologije u Međunarodnom interaktivnom otvorenom centru.

  • Kada dijete treba da progovori (koja dob) i šta se smatra pod tim “progovorio/la je”? | Razlika između dječaka i djevojčica?

    Pajić: Od samog rođenja dijete ima komunikaciju sa majkom i okolinom koja ga okružuje. Dijete na zvukove i govor reaguje trzanjem tijela i okretanjem prema izvoru zvuka. Svoja raspoloženja izražava glasanjem, smijanjem i plakanjem. Prolazi kroz faze gukanja i brbljanja, dok se prva smislena riječ javlja oko prve godine života.

    Dijete bi do treće godine trebalo usvojiti bazu maternjeg jezika što se smatra osnovom za dalji govorno-jezički razvoj. Prema podacima iz prakse koje dobijamo od roditelja djevojčice nešto ranije počnu da govore u odnosu na dječake ali to je opet individualno za svako dijete.

    Koji, tj. koliki fond riječi je normalan za uzrast od 1 godine, koji za 2 godine, a koji za 3 godine?

    Pajić: Ovdje je bitno napraviti distinkciju između razumjevanja i produkcije govora. Dijete treba mnogo više riječi da razumije nego što može da verbalno produkuje jer se razumjevanje razvija prije samog govora. U period od 12 mjeseci dijete u svom vokabularu bi trebalo da ima oko 1-5 riječi, u period od 24 mjeseca dijete bi trebalo imati u prosjeku oko 300 riječi, stim da može da kombinuje dvije riječi u frazu, a u period od 36 mjeseci trebalo bi u vokabularu da posjeduje oko 1000 riječi te da kombinuje 3 riječi u frazu.

    Kada dijete najranije treba dovesti logopedu na procjenu?

    Pajić: Ukoliko roditelji imaju sumnju da dijete kasni u odnosu na svoje vršnjake ili dobijaju preporuke od vaspitača koji rade sa njihovim djetetom, kao i preporuke pedijatra potrebno je javiti se logopedu. Naime, ne postoji donja granica. Savjetujem roditeljima da je bolje dovesti dijete ranije na logopedski pregled jer što duže čekaju sam poremećaj je kasnije teže tretirati. Prevencija je jako bitna u svakom radu!

    Kada dijete najranije može krenuti sa tretmanom logopeda?

    Pajić: Iz prakse mogu navesti da je naš najmlađi klijent imao 18 mjeseci, gdje se radilo na poticanju govorno-jezičkog razvoja.

    Šta ‘danas’ predstavlja najveći problem sa kojim se susrećete u radu sa djecom?

    Pajić: Najčešće se susrećemo sa zakašnjelim govorno-jezičkim razvojem, artikulacijsko-fonološkim poremećajima, poremećajima tečnosti govora-mucanje, teškoće u učenju te dizartrije koje imaju odrasli klijenti nakon moždanog udara.

    U kojoj mjeri djeca imaju probleme sa razvojem govora i zbog čega?

    Pajić: U toku rada primjećen je porast djece koji imaju neki vid govorno-jezičkih teškoća. To može biti iz više razloga, ali ono što bih lično izdvojila jesu genetske predispozicije za određene poremećaje, kao što je naprimjer mucanje te nedovoljna govorno-jezička stimulacija djece. Svaki roditelj treba da bude najbolji govorni model svom djetetu.

    Koliko traje proces rada sa djetetom u prosjeku da se ispravi ili popravi ili unaprijedi govor?

    Pajić: Proces rada je individualan za svako dijete. Ovdje je jako bitno napomenuti ulogu roditelja kao i sam izazov sa kojim se susrećemo. Nekada je rad od nekoliko tretmana dovoljan za neko dijete dok drugi zahtjeva duži period.

    Da li je i u kojoj mjeri izloženost djece ekranima, telefonima i TV-u od najranije dobi uzrok zbog čega djeca sve češće kasnije progovaraju ili imaju probleme sa izgovorom?

    Pajić: Prema podacima koje dobijamo od roditelja, nažalost, djeca su sve više izložena elektronskim medijima i to najčešće na stranom jeziku. Često se susrećemo sa djecom koja znaju više riječi naprimjer na engleskom nego na maternjem jeziku. Dijete treba prvo da ovlada maternjim da bi moglo biti izloženo nekom stranom jeziku. Smatram da je za svako dijete najbolje učenje kroz igru. Na taj način pomažemo djeci da razvijaju na prirodan način govorno-jezički razvoj, maštu i kreativnost te potiču razvoj grube i fine motorike.

    Da li je dugo korištenje cucle može da bude jedan od problema za razvoj govora?

    Pajić: Da, može biti. Dugotrajno korištenje cucli može dovesti do deformacija desni i nepravilnog zagriza što za posljedicu može imati različite artikulacijske poremećaje.

    Šta roditelji mogu da urade da spriječe problem sa govorom? Od najranije dobi?

    Pajić: Roditelji trebaju da pruže adekvatan govorni model svom djetetu. To bi značilo da u rutinskim stvarima koje obavljaju u kući ili kada provode slobodno vrijeme sa svojim mališanima vrše poticanje govora, odnosno verbaliziraju radnje koje obavljaju. Npr. kada kuhate, možete imenovati određene predmete u kuhinji te sam način pripreme obroka koji spremate. Važno je napomenuti da se rječnik mora prilagoditi uzrastu djeteta te sam izgovor treba biti korektan i jasan.

    Roditelji trebaju da slušaju savjete koje im logoped daje, kao i smjernice za rad kod kuće. Neophodno je uključiti rad roditelja kod kuće kako rezultati ne bi izostali.

    Ono što bih voljela da napomenem za kraj, jeste da logopedija ima širok dijapazon poremećaja koji se ne odnose samo na djecu. Naime, u našem radu se susrećemo i sa odraslim klijentima koji su naprimjer nakon moždanog udara izgubili moć govora (afazije). Pored navedenog podršku pružamo i ljudima kojima je glas osnovno sredstvo rada (glumci, spikeri, profesionalni govornici) na način da ih učimo pravilnoj vokalnoj higijeni glasa. Potrebno je ljude više edukovati u ovom segmentu kako bi mogli pružiti adekvatnu stručnu podršku ljudima iz okruženja, – kazala je za kraj razgovora Jelena Pajić, bachelor logopedije i audiologije.

    Ako vam se čini da ste u ovom članku prepoznali probleme koji muče vaše dijete, obratite se stručnjaku logopedu. Možda mu govorna terapija još nije potrebna, ali barem ćete dobiti korisne savjete kako sami pomoći djetetu da prebrodi taj problem.

    Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje