Jedini šetač među morskim psima svoje peraje koristi za istraživanje koraljnih grebena, a bez kisika može preživjeti i duže od sata…

Morski pas Epaulette (Hemiscyllium Freycineti) poznat je i kao „morski pas koji hoda“. Nadimak duguje sposobnosti korištenja peraja za hodanjem oceanskim dnom. Morski šetač ne koristi peraje samo prilikom prelaska koraljnih grebena, nego čak i kad je voda sasvim dovoljno duboka za slobodno plivanje, prenosi punkufer.hr.

Radi se o malim morskim psima, bezopasnima za čovjeka veličine od oko 1 metara ili manje koji žive uz obale Australije i Papue u Indoneziji. Osobito velika populacija uočena je u južnom dijelu Velikog koraljnog grebena, a sresti se mogu i u raju za ronioce kao što je arhipelag Raja Ampat, nedaleko otoka Papua. Ljudi se ne boje, no znaju gricnuti one koji im se previše približe, ali bez težih posljedica.

Te uglavnom noćne životinje najaktivnije su u niskim vodama, prirodnim bazenima koji nastaju za vrijeme oseke. Ovi morski psi pokazuju iznimnu otpornost na uslove niske vrijednosti kisika (hipoksične). Bez kisika mogu biti 60 minuta bez ikakvih posljedica, a navodno mogu preživjeti i tri sata. Snižavanjem krvnog pritiska šire im se krvne žile kako bi više krvi ostalo za vitalne organe.

Dok su mali, morski šetači imaju svijetle i tamne pruge koje s godinama blijede. Odrasle jedinke su svijetlosmeđe boje s nejasnim linijama i razbacanim tamnim mrljama kako bi se lakše sakrili od grabežljivaca.  (Tuzlanski.ba)