Kupusnjače, zobene pahuljice i ribe bogate su hranjivim tvarima, ali prevelika konzumacija takvih namirnica može predstavljati probleme za vaše zdravlje, evo i zašto.

Dijeljenje namirnica i hrane općenito na “dobro” i “loše” nije pravi put do zdravlja. Izbacivanje hrane koju volimo, a označena je kao “loša” nije dugoročno održivo pa i stručnjaci savjetuju da hranu poput čokolade, kolača ili čipsa ipak možemo konzumirati u malim količinama. S druge strane, za namirnice označene kao “dobre” mnogi smatraju da je u redu konzumirati ih u neograničenim količinama. Upravo je količina hrane ključni faktor održive zdrave i uravnotežene prehrane pa bi i ove namirnice trebali konzumirati u zadanim okvirima, navodi Everyday Health.

Kupusnjače

U skupinu kupusnjača ili krstašica ubrajaju se kupus, kelj, karfiol, raštika, prokulice, brokula i kineski kupus. Nutricionisti savjetuju da bi se pola svakog obroka trebalo sastojati od raznog povrća, a ove namirnice svakako su dobar izbor. Osim što su bogate vitaminom C, kupusnjače sadrže i druge korisne tvari poput folata i vitamina K. Velik sadržaj vlakana dobar je za probavu, no ako pretjeramo s količinom kupusnjača u obroku moglo bi doći do probavnih problema, navodi Mayo Clinic. Nutricionistica Holly Klamer dodaje kako kupusnjače mogu uticati na apsorpciju joda u tijelu te bi ih zato trebali jesti samo u preporučenim količinama, odnosno ne više od tri puta sedmično. Zbog visokog sadržaja vitamina K, na oprezu trebaju biti i oni koju piju lijekove za razrjeđivanje krvi.

Zdrave masnoće

Maslinovo ulje, orašasti plodovi i avokado poznati su po tome što su bogati nezasićenim masnim kiselinama koje su povezane sa smanjenjem rizika srčanih oboljenja, kako navodi AHA. Iako su takve masnoće korisne, lako možemo pretjerati s konzumacijom i dobiti suprotan učinak. Jedan avokado, na primjer, ima oko 322 kcal dok ćete konzumacijom jedne šolje badema pojesti čak 828 kcal. Nekoliko badema, kašičica maslinovog ulja ili četvrtina avokada idealna su količina za međuobrok ili kao dodatak salati, prenosi MissZdrava.

Voda s limunom

Brojni influenceri savjetuju da voda s limunom može pomoći u gubitku kilograma, no stručnjaci se slažu da nema poseban učinak. Umjesto toga savjetuju da malo limuna dodamo u vodu kako bismo joj poboljšali okus i tako si osigurali dovoljan unos vode kroz dan.  Ipak, i s vodom s limunom je moguće pretjerati. Nutricionistica Klamer navodi da velike količine vode s limunom mogu oštetiti zubnu caklinu i time olakšati pojavu karijesa. “Zapravo imam lično iskustvo s ovim”, objašnjava Klamer i dodaje: “Prošla sam kroz fazu u kojoj sam mislila: ‘Počet ću piti puno vode s limunom’, i primijetila sam da mi zubi postaju osjetljiviji”. Ograničite unos i ostalog kiselog voća, uključujući narandže, limete i paradajza, kao i kisela pića poput limunade i soka od naranče iz istog razloga, savjetuje Mouth Healthy.

Zobene pahuljice

Zobene pahuljice su odličan doručak jer se brzo pripremaju, mogu se lako nadopuniti voće pa čak i povrćem te pretvoriti i u ukusan desert. Harvard School of Public Health pojašnjava kako su bogate vlaknima, magnezijem i cinkom. Iako su korisne, zobene pahuljice također mogu imati mnogo kalorija, posebno ako kupujete već gotove smjese za zobenu kašu. Takve smjese mogu imati mnogo dodatnih skrivenih šećera. Zato je najbolje pripremati vlastitu smjesu za zobenu kašu, ali i pripaziti da ne koristite više od 50 g zobenih pahuljica po obroku. Zapamtite da 100 g zobenih pahuljica ima skoro 400 kcal.

Riba

Riba je svakako dio zdrave i uravnotežene prehrane i ne bi se trebala izostaviti s jelovnika, ali isto tako ne bi trebala biti na jelovniku svaki dan. Pregledno istraživanje koje je obuhvatilo stotine hiljada ispitanika pokazalo je da konzumacija ribe jednom do dva puta sedmično smanjuje rizik smrti od srčanih problema za 36 posto. Upravo toliko bi i trebali jesti ribe jer prevelike količine ribe mogu dovesti do trovanja živom. Harvard Health napominje da veće ribe imaju veće razine žive od manjih. Naime, živa se akumulira u organizmu što znači da svaki put kad veća riba pojede manju dolazi do povećavanja razine žive u njoj.

Hrana bogata vlaknima

Bez dovoljnog unosa vlakana probava postaje neredovna i može doći do pojave hemeroida ili sličnih problema. Osim na probavu, vlakna utiču i na crijevnu mikrofloru koja može diktirati brojne funkcije organizma, uključujući raspoloženje. Ipak, Mayo Clinic napominje da prevelika količina vlakana u obroku može imati suprotan učinak. Proljev, nadutost i vjetrovi znak su prevelikog unosa vlakana. Ako smatrate da ne konzumirate dovoljno vlakana, uvodite ih u prehranu postepeno kako biste izbjegli ovakve nuspojave.

Hrana bogata beta-karotenom 

Mrkve, bunda i batat odlična su hrana za zdravlje očiju i generalno zdravlje organizma jer su bogati antioksidansima poput beta-karotena. Ako rado ponekad krompir zamijenite batatom ili u supu dodate mrkvu ne bi trebalo biti problema, no ako jedete jako velike količine ovih namirnica moguće je da će vam koža promijeniti boju i biti žuta ili narandžasta. Stanje je poznato kao karotenemija, objašnjava iCliniq. Promjena boje kože uslijed velike konzumacije beta-karotena nije opasno stanje i obično prolazi samo od sebe, ali problem nastaje jer slične simptome imaju određeni poremećaji rada jetre. Ako se žutilo kože pojavi iako niste jeli puno mrkve ili batata, svakako se obratite ljekaru.  (Tuzlanski.ba)