Akutni stres uzrokuje i ubrzani rad srca što dugoročno može dovesti do sužavanja arterija i povišene razine holesterola te do većeg rizika od srčanih bolesti te srčanog i moždanog udara.

Ponekad je zaista teško ostati imun na stresne situacije.To u našem tijelu potiče otpuštanje kortizola, hormona stresa koji može itekako utjecati na naše zdravlje.

Kada smo pod stresom, simpatički živčani sistem stimulira nadbubrežnu žlijezdu, koja onda proizvodi hormone epinefrin (adrenalin) i kortizol.

talne visoke razine ovih hormona mogu utjecati na pamćenje i sposobnost učenja te povećati sklonost depresivnim raspoloženjima. Stres uzrokuje i kratko disanje, a pnekad može dovesti i do hiperventilacije što može s vremenom uzrokovati i probleme gornjih dišnih puteva.

Akutni stres uzrokuje i ubrzani rad srca što dugoročno može dovesti do sužavanja arterija i povišene razine holesterola te  do većeg rizika od srčanih bolesti te srčanog i moždanog udara.

Dugotrajan stres odrazit će se i na probavu, ali i na zdravlje kože uzrokujući akne i ekceme. Mogu nastati i jake glavobolje, bol u vratu, ramenima i leđima, ali može se povećati i i rizik od razvoja osteoporoze.

Dobra vijest je da, ako ste u stanju priznati da zadržavate gnjev u sebi, na pola ste puta do rješenja. Nemojte zadržavati ljutnju u sebi već ju pokušajte otpustiti.

Pomoći će vam meditacija i vježbe opuštanja, ali i tjelovježba. Na kraju svakog dana uzmite pet minuta za sebe, lezite, zatvorite oči i pokušajte se opustiti. (Večernji.hr)