Grinje u madracima, jastucima i pokrivačima mogu izazvati astmu i peludnu groznicu, upozoravaju stručnjaci. Čestice prašine su bezopasne, no za razliku od njih, ostaci grinja i njihov izmet mogu naškoditi zdravlju i izazvati alergijske reakcije.
Procjenjuje se da su grinje odgovorne za do 80 posto slučajeva astme, dok ostalo otpada na peludne alergije.
– Alergija na grinje ne mora imati simptome, no ona prethodi simptomima alergijskih bolesti – atopijskom dermatitisu, alergijskom rinitisu i astmi. Neki imaju samo jednu, neki dvije, a neki sve tri alergije. Simptomi su najjači kod kuće, a često ometaju pravilan san jer se javljaju obično noću – svrbež kod atopijskog dermatitisa, otežano disanje na nos, rafalno kihanje odmah po buđenju, otežano disanje, sviranje u grudima ili suhi kašalj pred jutro – objašnjava dr. med. Darko Richter, prenosi 24sata.hr.
Grinje lako opstaju u toplim i vlažnim okruženjima, a hrane se “otpacima” s ljudi – peruti i ljuskicama mrtve kože te vlasima kose pa se najčešće gnijezde u tkaninama i tapeciranim predmetima. Osim u tepihu ili starim kaputima, barem deset miliona grinja nalazi se u svakom krevetu, a nakon samo dvije godine korištenja deset posto težine jastuka čine grinje i njihov otpad.
Uništavaju se na temperaturama višim od 60 stepeni ili smrzavanjem. Budući da ovise o koncentraciji kisika u zraku, na nadmorskim visinama iznad 2000 metara ih nema. Grinjama smeta i sunce pa ih nema na otvorenom. Preporučljivo je zato zračiti posteljinu kad god je lijepo vrijeme.
– Standardna higijena posteljine je potrebna, ali ne zbog uklanjanja grinja, jer one ostaju netaknute u ispuni jastuka i madraca. Ne koriste ni ultra ni vodeni usisivači, akaricidne pjene i slično. Korisne su samo antialergijske posteljne navlake koje će madrac hermetički zatvoriti, koža će disati, a zaštitit će vas od utjecaja grinja iz nutrine – zaključuje alergolog Richter.
Najviše ih je u spavaćoj sobi, no kriju se i u kuhinji
Grinje se brzo nasele u tkaninaste predmete te tu obitavaju i razmnožavaju se. Hrane se ostacima kože i kose, a nije ni čudo da lako opstaju jer čovjek tjedno odbaci dvadesetak grama mrtve kože koja se uglavnom nađe u krevetu, tepisima ili tapeciranom namještaju. Najviše ih je u spavaćim sobama, ali ih ima i u kuhinjama.
Čišćenje
Antialergijsku navlaku provjerite tako da jastuk stavite u jastučnicu, zatvorite i pod sunčevim svjetlom protresete – ne bi smjelo biti oblačića prašine.
Navlake na sve
Krevet opremite antialergijskim posteljnim navlakama za jastuk, jorgan i madrac. Isto treba učiniti i za druge, tuđe krevete i predmete, iako vlasnici nisu alergičari.
Ne vole vanjske utjecaje
Zračite posteljinu, jastuke i prekrivače na suncu te ih ponekad i protresite jer grinje najviše vole tamne, tople i vlažne prostore, bez većega gibanja zraka.
Pazite na posteljinu
Ni ostale mjere ne treba zanemariti, poput čestog mijenjanja posteljine i pranja na 60 stepeni. No bez kvalitetnih antialergijskih navlaka nema pretjeranih koristi od njih, kaže dr. Richter.
Stare stvari – van
Ako ste alergični na grinje, uklonite im obitavalište – tepihe, zastore, stolnjake, tapecirani namještaj, plišane igračke, jastuke, kapute u ormarima…, odnosno sve stvari koje skupljaju prašinu. (Tuzlanski.ba)
