Među popularnim trendovima koji propagiraju zdrav način života izdvaja se i onaj da voće i povrće prije upotrebe obavezno treba potopiti u vodu i sodu bikarbonu, ali u kombinaciji sa još jednim sastojkom koji pravi veliku razliku, piše zadovoljna.rs

Taj spoj vode, sode bikarbone i sirćeta navodno će sve štetne materije i pesticide izbaciti iz namirnica, pa će one biti sigurne za upotrebu. I dok se društvenim mrežama dijeli nebrojeno klipova ove metode, u toj želji da se hrane zdravo, mnogi ne provjere ima li u određenom savjetu smisla.

Među onima koji razbijaju slične mitove je i Zoran Vujčić, redovni profesor na Hemijskom fakultetu u Beogradu.

Uz kćerku Sanju, koja je biohemičarka, on svoja znanja rado dijeli i na društvenim mrežama, a sve u želji da razbije zablude u koje mnogi vjeruju.

Treba li voće i povrće potopiti u rastvor sode bikarbone i vode prije upotrebe? Profesor Vujčić odgovara na pitanje.

@bettylkelley Regular water just doesn’t do it for me #berries #fruit #cleaningfruit #detox #pesticide #bugs #cleaningtiktok #clean #cleantok #bakingsoda #fyp ♬ I Smoke, I Drank (Remix) – Remix Radio – Magic & Roy Jones Jr. & Youngbloodz

“Time može da se ukloni kiselina, koje na voću i povrću nema. Manite se tih mitova. Soda bikarbona je dobra samo za višak kiseline.”

Još jedan mit u vezi sa sodom bikarbonom je i onaj da je soda koja se prodaje bez aluminijuma – “zdravija”.

“Soda bikarbona nema aluminijum, bez aluminijuma je. To je marketinški trik za naplaćivanje neznanja hemije”, kaže Sanja Vujčić.

A profesor Zoran Vujčić ističe da ni potapanje u mješavinu vode, sirćeta i sode bikarbone ne uklanja kojekakve štetne materije sa površine voća i povrća.

“Zaštita je u voskastom materijalu kog voda ne kvasi. Uz to, opisani postupak je čista glupost.”

Profesor dodaje da potapanje uklanja blato i prljavštinu koju nosi kiša.

“Ako je voće uz zemlju ili palo, pranje se svakako preporučuje. Ako se brzo kvari, bolje ga je ne kvasiti. Sve je odavno poznato, osim kada se ne poštuje karenca. Tada ništa ne pomaže u uklanjanju otrova kojima je povrće ili voće prskano.”

Profesor također dodaje da više vjeruje u hranu koja nije deklarisana kao organska.

“Organska koristi pesticide i tretmane koji nisu toliko poznati i analizirani. Sve je u vjerovanju sertifikovanim tijelima. Sjećam se da su hrvatske inspekcije nahvatale dobavljača koji je noću utovarivao robu od seljaka. Ujutro bi postajala organska. Uzgred, kakva organska sa vazduhom koji se danas diše?”, zaključuje profesor.