Kada je riječ o prehrani djeteta, svi novi roditelji moraju postupiti odgovorno da bi donijeli najbolje odluke za svoju porodicu. Nova istraživanja ukazuju i na bojne probleme s kojima se jedna dojilja suočava, a koji proizlaze iz društva.
Ovo su tri istraživanja koja mogu promijeniti vaše mišljenje o dojenju:
Majčino mlijeko sadrži molekulu koja pomaže poboljšati povezanost mozga
Nova ispitivanja otkrila su da je mio-inozitol, molekula šećera koja je sastavni dio majčinog mlijeka, važna u poboljšanju povezivanja mozga.
Istraživači su proučavali uzorke mlijeka majki s vrlo različitih lokacija (Cincinnati, Mexico City i Shanghai) kako bi bili sigurni da identificiraju tvar koja je univerzalna za majčino mlijeko (to jest, da ne ovisi o prehrani, rasi ili lokaciji).
Mio-inozitol je prisutan u najvećim koncentracijama u ranom dojenju (u toku prvih mjeseci života) i postupno se smanjuje u toku prve godine. Međutim, još uvijek se nalazi u majčinom mlijeku nakon 12 mjeseci. Istraživači su otkrili da stavljanje ove molekule u neurone povećava povezanost između stanica.
Iako ne znamo nužno da ova molekula čini mozak učinkovitijim ili inteligentnijim na bilo koji način – samo da povećava povezanost – ova ispitivanja daju tri važne lekcije o majčinom mlijeku:
1. Majčino mlijeko je vjerovatno više od “samo” hrane i kalorija za dojenče, ali može osigurati mikronutrijente koji su uključeni u razvoj mozga
2. Majčino mlijeko može imati iste prednosti bez obzira na prehranu; istraživači su otkrili da je koncentracija mio-inozitola bila ista bez obzira na lokaciju majke ili prehranu.
3. Majčino mlijeko prilagođava se bebinim potrebama utoku razvoja. Molekula se proizvodi u najvećoj koncentraciji kada je bebi najviše potrebna, dok moždane stanice stvaraju veze u prvih nekoliko mjeseci života
Odbojnost prema dojenju je češća nego što mislite
Nedavno ispitivanje izvijestilo je o rezultatima ankete na više od 5.000 žena i otkrila da je jedna od pet prijavila reakciju averzije na dojenje. Majke su navele da je dojenje iscrpljujuće ili mučno ili da se osjećaju ljuto, tjeskobno, zlostavljano, krivo ili nepovezano s djetetom.
Žene s višim obrazovanjem i prihodima imale su manje averziju prema dojenju. Žene koje prvi put doje, koje doje tandemski (doje dvoje djece različite dobi odjednom) ili doje u vrijeme ovulacije ili menstruacije također imaju veću vjerovatnost da će iskusiti averziju prema dojenju. Većina žena koje su doživjele reakciju averzije prema dojenju izjavile su da se osjećaju izolirano i bez podrške.
Žene koje imaju averziju prema dojenju trebaju više podrške i razumijevanja. Savjetnik za laktaciju ili stručnjak za mentalno zdravlje mogao bi vam pomoći da naučite kako upravljati proturječnim osjećajima povezanim s dojenjem, a da pritom ipak postignete svoje ciljeve dojenja.
Dojenje nije besplatno!
Često citirana rečenica koju će novi roditelji čuti je da je “dojenje besplatno”. I iako dojenje (pod pretpostavkom da je moguće) može poštediti roditelje visokih troškova adaptiranog mlijeka, pogrešno je reći da je u potpunosti besplatno. Konkretno, govorenjem da je dojenje besplatno ne priznaje se ogromna vremenska obaveza povezana s dojenjem koje isključivo pada na majke.
Nova ispitivanja pokušala su kvantificirati troškove dojenja. Istraživači su procijenili da bi dojenje moglo stajati porodicu od 8.640 dolara (oko do 15.700 KM) do 11.611 dolara (oko 21.100 KM) godišnje. Iako mali dio ovog troška uključuje opremu i podršku (savjetnici za laktaciju, grudnjake za dojenje, jastučiće za dojenje, kremu za bradavice, povećani unos hrane majke itd.), gotovo sva ova procjena je oportunitetni trošak majčina vremena.
Dojenje može zahtijevati više vremena izbivanja s posla ili izgubljene profesionalne prilike. Konkretno, istraživači su procijenili da bi dojenje moglo zahtijevati 3 do 4 sata dnevno majčinog vremena. Iako porodica s višim prihodima (i majke koje su zaposlene) možda mogu ostvariti ovu obavezu rada, porodica s nižim prihodima i zaposlenici koji rade po satu, često si to ne mogu priuštiti.
Svrha ovih istraživanja nije obeshrabriti dojenje, već osigurati da porodice koje doje imaju potrebnu potporu i da žene dobiju priznanje za vrijeme provedeno u dojenju. (Ordinacija.hr)
