Unutar ljudskoga tijela nalazi se krvožilni sistem koji je zamršena mreža krvnih žila, kapilara, vena i arterija. Spomenute žile prenose kisik kroz tvoje tijelo pomažući mu tako u održavanju tjelesnih funkcija, a sve dok su te krvne žile čiste i otvorene, krv može slobodno teći.
Ali, ponekad se unutar njih nakupe malene blokade koje se nazivaju plakovima, oni smanjuju protok krvi, a ponekad ga u potpunosti blokiraju. Kao glavni uzrok začepljenih žila najčešće se navodi konzumacija procesuirane hrane i zasićenih masti, toksina i raznih hemikalija, a kako plak u žilama raste tako se javljaju i razni medicinski problemi kao što je smanjen protok krvi kroz žile, smanjen dotok krvi u ekstremitete, angina, bolesti srca te srčani i moždani udar.
MSD medicinski priručnik prenosi kako je ateroskleroze “općeniti pojam za više bolesti u kojima zid arterije postaje tanji i manje elastičan. Najvažniji i najčešći oblik te bolesti je ateroskleroza pri kojoj dolazi do nakupljanja masnog materijala pod unutrašnju ovojnicu (endotel) arterijskog zida.”
Ona se može pojaviti u bilo kojoj arteriji – ali ne i u venama, žilama koje dovode krv natrag u srce. Kardiolog Curtis M. Rimmerman objašnjava da su arterije žile u kojima dolazi do protoka visokog pritiska. Upravo on utječe na unutarnju oblogu žila te omogućava lakše skupljanje holesterola. Ali, kada dolazi do operacije aortokoronarnog premoštenja poznatijeg kao srčana obilaznica ili bypass, liječnici mogu koristiti venu s jednog dijela tijela i prenijeti je kod srca gdje će ona predstavljati “novu arteriju”. Jedino u tom slučaju može doći do ateroskleroze vene.
Iako istraživanja za sada ne podržavaju činjenicu da će konzumacija određene hrane pomoći u odčepljivanju žila, neke manja istraživanja na životinjama donose rezultate zbog kojih su istraživači pozitivni glede budućnosti te smatraju kako su na tragu nečega samo im je potrebno više vremena i istraživanja. Gubitak kilograma, više vježbe i konzumacija hrane koja sadrži manje holesterola neki su od koraka koje možete poduzeti kako bi smanjili plakove ili spriječili njihovo dodatno nastajanje, ali oni neće ukloniti postojeće plakove.
Ako vaš doktor otkrije blokiranu jednu ili više žila, promjena načina života neće biti dovoljna, već će umjesto toga doktor vjerovatno predložiti invazivni tretman uklanjanja blokade ili spomenuti tretman srčane obilaznice.
Često se čuje o blokiranim žilama u srcu ili mozgu, ali doktor Rimmerman navodi da su, u stvari, “blokade u drugim organima prilično česte, ali ne moraju uvijek uzrokovati uočljive simptome. Blokade u žilama srca i mozga često su stvar života i smrti i naravno, zbog toga dobivaju više pažnje”.
Simptomi začepljenih arterija MSD navodi da “ateroskleroza obično ne izaziva simptome sve dok značajno ne suzi arteriju, ili dok ne izazove naglo začepljenje.” Ali ako ih izazove, oni su vidljivi ovisno o tome gdje se događa aterosklerotski proces.
Kada je riječ o prevenciji ili sprječavanju nastanka novih plakova ono prema čemu trebate usmjeriti svoju pažnju jest smanjenje lipoproteina niske gustoće (LDL) i povećanje razine lipoproteina visoke gustoće (HDL). Kad imate puno LDL-a, višak holesterola pluta kroz vaše tijelo i može se zalijepiti za zidove arterija, a HDL ili “dobar” holesterol, pomaže u uklanjanju LDL stanica i zaustavlja stvaranje novog plaka.
Dijeta može igrati veliku ulogu u poboljšanju zdravlja srca i smanjenju rizika od nakupljanja plaka. Nikad nije kasno započeti konzumirati zdrave namirnice. Dodajte više ‘dobrih’ masti u svoju prehranu, dobre masti nazivaju se nezasićenim mastima, a možete ih pronaći u hrani poput maslina, orašastih plodova, avokada i ribe. Smanjite konzumaciju zasićenih masti, poput masnog mesa i mliječnih proizvoda – pokušajte jesti više piletine i obroka koji se temelje na biljkama. Eliminirajte umjetne izvore trans masti, većina umjetnih trans masti nalazi se u prerađenoj, pakiranoj hrani kao što su kolačići. Povećajte unos vlakana, vlakna pomažu u snižavanju LDL-a, a možeš ih pronaći u namirnicama poput povrća, leće, graha i zobi.
Vježba može poboljšati vaše kardiovaskularno zdravlje i pomoći u sprečavanju srčanih problema. Ako inače nisi fizički aktivna osoba, počni polako. Idite u šetnju jednom ili dva puta sedmično te s vremenom pojačavajte fizičku aktivnost. Polako izgradite svoju rutinu i izdržljivost. (Miss7.hr)
