Ponedjeljak, 23. Maja 2022.
Tuzlanski.ba logo

Šest simptoma bolesti pluća koje ponekad ignorišemo: Neki su posebno aktivni u ovo doba godine

Preuzmite sliku

Simptomi su slični onima koje imate tijekom prehlade ili alergije pa je teže uočiti znakove upozorenja

Disanje je vjerovatno nešto o čemu ne razmišljate previše iako to činite 25 hiljada puta dnevno. Svaki udahom pomažete da kisik iz pluća uđe u krvotok. Međutim, ako imate bolest pluća, priča je drugačija. Disanje je otežano, a javljaju se i drugi simptomi. Oni su obično slični onima koje imate tokom prehlade ili alergije pa je teže uočiti znakove upozorenja, a to vam može spasiti život.

Koji su simptomi bolesti pluća?

Rani znakovi bolesti pluća često se zanemaruju, a upravo njihovim prepoznavanjem možete spriječiti razvoj težih stanja. Ovo su simptomi zbog kojih bi se trebali javiti ljekaru porodične medicine:

– Otežano disanje ili kratak dah – ne biste trebali imati problema s disanjem bez razloga, a i nakon vježbanja se ne biste trebali dugo oporavljati

– Osjećaj da ne možete dovoljno udahnuti – teško udisanje i izdisanje može biti važan znak upozorenja

– Hronični kašalj – ako traje više od mjesec dana, kašalj može biti simptom respiratorne bolesti

– Iskašljavanje krvi – krv može dolaziti iz pluća ili gornjih dišnih puteva, a to je signal zdravstvenog problema

– Puno sluzi – sluz može braniti tijelo od infekcija ili nadražujućih tvari. No povećana proizvodnja sluzi dulje od mjesec dana mogla bi ukazivati na bolest pluća

– Bol u plućima – neobjašnjiva bolest pluća koja traje duže od mjesec dana, a pogoršava se kada udišete ili kašljete, znak je upozorenja.

Koje su različite vrste bolesti pluća?

Bolesti pluća su skupni naziv za sva stanja koja zahvaćaju pluća. Kad imate bolest pluća, vaše tijelo vjerovatno ne dobiva dovoljno kisika. Najčešće bolesti pluća su:

Astma – hronična bolest bronhijalnih cijevi (dišnih putova koji prenose zrak u pluća i iz pluća). Kada osoba ima astmu, dišni putovi su upaljeni, natečeni i vrlo osjetljivi. Pretjerano reaguju na dim, onečišćenje zraka, plijesan, hemijske sprejeve i druge nadražujuće tvari.

Dišne puteve mogu nadražati uobičajeni alergeni poput peludi i grinja, ali i blage respiratorne infekcije kao što je prehlada. Kad se to dogodi, dišni putevi se suze, a to otežava disanje.

Hronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) – predstavlja plućno oštećenje nalik astmi u kojem je normalni protok zraka u pluća smanjen čineći disanje otežanim. KOPB se odnosi na dva stanja, kronični bronhitis emfizem. Emfizem je bolest koja uništava plućne alveole i/ili najmanje bronhiole u plućima. Nažalost, često se javljaju zajedno. I jedno i drugo stanje otežavaju disanje i obično se pogoršavaju tokom vremena. Kod kroničnog bronhitisa dišni putevi su nadraženi i stvaraju dodatnu sluz, što dovodi do jakog kašlja.

KOPB je bolest starijih. Svaka deseta osoba u Hrvatskoj starija od 40 godina, boluje ili će oboljeti od KOPB-a (Izvor: HZJZ), ujedno i trećeg po redu vodećeg uzroka smrtnosti na svijetu.

Rak pluća – uzrokuje ga rast abnormalnih (malignih) stanica pluća. Ove kancerogene stanice mogu napasti obližnja tkiva i proširiti se na druge dijelove tijela. Postoje dvije glavne vrste raka pluća: malih stanica i velikih stanica. Rak pluća obično je karcinom velikih stanica, koje se šire sporije od malih stanica. Onečišćenje zraka i alergeni mogu igrati ulogu u ovim bolestima. A uključen je i faktor rizika koji se može spriječiti – pušenje. Ako pušite, prestanite. I pasivno pušenje štetno.

Druge plućne bolesti

Manje uobičajeni problemi s plućima su:

– Plućna embolija – krvni ugrušci koji putuju u pluća iz drugih dijelova tijela i začepljuju krvne žile u plućima. Rizik od plućne embolije povećavaju trudnoća, nedavan porod i uzimanje kontracepcijskih pilula ili hormonske terapije u menopauzi. Plućna embolija može uticati na protok krvi u plućima i može smanjiti protok kisika u krv. Vrlo velike embolije mogu uzrokovati iznenadnu smrt.

– Plućna hipertenzija – visoki krvni pritisak u arterijama koje dovode krv u pluća.

– Sarkoidoza i plućna fibroza – ove upalne bolesti uzrokuju ukočenost i ožiljke na plućima.

– LAM (limfangioleiomiomatoza) – rijetka bolest pluća koja uglavnom pogađa žene u srednjim 30-im i 40-im godinama. Stanice nalik mišićima rastu izvan kontrole u određenim organima, uključujući pluća.

– Gripa – respiratorna infekcija koju uzrokuje virus i može oštetiti pluća. Obično se ljudi dobro oporavljaju od gripe, ali ona može biti opasna, pa čak i smrtonosna za neke ljude. Oni u većem riziku su starije osobe, mala djeca, trudnice i osobe s određenim zdravstvenim stanjima poput astme. Vakcina je najbolja zaštita.

– Pneumonija – Teška upala pluća koju mogu uzrokovati bakterije, virusi i gljivice. Tekućina se nakuplja u plućima i može smanjiti količinu kisika koju krv može dobiti iz zraka koji se udiše. Ljudi koji su najugroženiji su stariji od 65 ili mlađi od 2 godine ili oni koji već imaju zdravstvene probleme. Vakcina je najbolja zaštita od upale pluća. (Zivim.hr)

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje