Hodanje je jednostavna aktivnost koja pruža velike zdravstvene prednosti, kao što je sprečavanje gojaznosti. Ali da li postoji neko doba dana koje je bolje od drugih da smršate hodajući?

Koje je najbolje vrijeme za šetnju i mršavljenje?

Hodanje je jedno od najjednostavnijih i najkorisnijih fizičkih aktivnosti koje postoje. Ne treba nam posebna odjeća i možemo to da radimo sami ili u dobrom društvu i u svakom trenutku. Sve što vam treba je par udobnih cipela, komotna odjeća i želja za kretanjem.

Iako je takođe važno da se pridržavate zdravog načina života i pravilne ishrane, hodanje će vam pomoći da smršate i poboljšate i mentalno i fizičko zdravlje. Ali koje je najbolje vrijeme za šetnju? Neki misle da je najbolje doba dana da to uradite na prazan stomak, jer je efikasnije. Drugi smatraju da je bolje šetnju ostaviti za kraj dana, prije večere ili čak poslije nje, kako bi metabolizam ostao ubrzan noću. Ko je u pravu?

Koliko koraka treba da napravite da biste izgubili težinu

Hodanje je jednostavna fizička aktivnost pogodna za sve uzraste, iako nije utvrđen tačan broj dnevnih koraka za gubitak težine. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO), preporučuje se hodanje oko 10.000 kora dnevno kako biste ostali agilni i spriječili bolesti kao što je gojaznost. Međutim, nedavna meta-analiza objavljena u European Journal of Preventive Cardiology sugeriše da se hodi od samo 4.000 koraka dnevno, manje od polovine preporučenog, može biti dovoljno da produži život. To znači da je bilo koji broj koraka bolji nego nijedan. I što više hodate, više dobijate u smislu zdravstvenih koristi.

Koliko koraka možete napraviti za 30 minuta šetnje

Dok su neki istraživači analizirali broj koraka koje moramo da pređemo da bismo ostali u formi, drugi su utvrdili koja količina vremena je najefikasnija za optimalno zdravlje. Ako uzmemo preporuke SZO kao referencu, morali bismo da pješačimo oko 7-8 km dnevno (dodato našoj dnevnoj aktivnosti), ili drugim riječima, otprilike sat i po. To jest, 30 minuta bi bilo ekvivalentno oko 2,5 km. Ali ovo može da varira od jedne osobe do druge u zavisnosti od njenog načina života, kao što je vrsta posla.

Koje su prednosti hodanja

Prednosti hodanja su brojne i različite, kako za fizičko tako i za emocionalno zdravlje. Različite studije i istraživanja bavile su se ovim pitanjem, među kojima se ističu sljedeće:

Može smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, hipertenzije i visokog holesterola. Šetnja najmanje 30 minuta dnevno brzim tempom i pet dana u nedelju može produžiti životni vijek. I smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti do 11 odsto, objašnjava Španska fondacija za srce.

Hodanje pomaže u kontroli ili gubitku težine, jača kosti i mišiće. Plusa, povećava energiju i količinu vitamina D u organizmu, te poboljšava ravnotežu i koordinaciju.Ako u svoju dnevnu rutinu dodate 30 minuta brzog hoda, možete sagorjeti oko 150 kalorija više dnevno.

Šetnja ublažava stres, anksioznost i depresiju i promoviše psihičko blagostanje.

Šetnja takođe može stimulisati kreativnost, kritičko razmišljanje i raspoloženje.
Šta se dešava s telom kada hodate svaki dan
Tijelo svakodnevno doživljava nekoliko pozitivnih promjena od hodanja. Neki od njih su: Srce postaje jače i pumpa više krvi, što poboljšava cirkulaciju krvi i oksigenaciju ćelija.

Jača se imunološki sistem i lakše se bori sa različitim infekcijama. Mozak se aktivira i oslobađaju se endorfin, serotonin i dopamin. To su neurotransmiteri koji su zaslužni za osjećaj sreće i zadovoljstva, kao i motivaciju.

Poboljšava se kvalitet sna, što podstiče fizički i psihički oporavak.

Najbolje vrijeme za šetnju i mršavljenje: Šta je bolje – hodati ujutru ili popodne

Sigurno ste čuli da ćete, ako hodate na prazan stomak, postići bolje rezultate jer tada ubrzava metabolizam i pomaže vam da sagorite više kalorija. Pored toga, neke studije sugerišu da jutarnje hodanje može imati dodatne prednosti, kao što je regulisanje sna, raspoloženja i bioritma. Međutim, to zavisi od ciljeva i preferencija svake osobe .

Realnost je, prema nauci, da ako krenemo u šetnju na prazan stomak brzim tempom (brže nego da idemo u šetnju, ali bez gubitka daha), a nismo ništa jeli od prethodnog dana, troše se zalihe energije, to jest masne naslage. Međutim, ovo ne treba strogo shvatiti. Istina je da sa ovim vrstama kardio treninga niskog intenziteta (poznatog kao LISS kardio) na prazan stomak tijelo troši uglavnom masti, međutim, to se nadoknađuje tokom dana.

Kada radite kardiovaskularne vježbe (poput hodanja, kretanja ili vožnje bicikla) a da niste ništa ranije jeli, vaše telo koristi više masti za energiju. Međutim, to ne znači da ćete izgubiti više težine ili tjelesne masti, jer će ostatak dana vaše tijelo nadoknaditi korišćenjem više ugljenih hidrata (kao što su hljeb, riža ili tjestenina) kao izvor energije. Prema tome, na kraju dana, količina kalorija koju ste unijeli i potrošili biće ista kao da ste vježbali posle jela.

Šta se dešava s metabolizmom ako idete u šetnju na prazan stomak

Kada idete u šetnju bez doručka, vaše tijelo koristi više masti kao izvor energije, a neki vjeruju da to može poboljšati metaboličku fleksibilnost. Međutim, to nema veliki uticaj na vaše zdravlje ili težinu. To takođe ne znači da će vam se metabolizam ubrzavati na duže vrijeme, odnosno da će vaše tijelo tokom dana sagorijevati više kalorija. Ono što se dešava je da kada jedete nakon šetnje, vaše tijelo se vraća korišćenju ugljenih hidrata kao glavnog izvora energije, a energetski balans je uravnotežen. Važno je da šetnju ili kardio vježbe radite u ono doba dana koje vam se najviše dopada i, prije svega, da to bude redovna praksa da bi imala stvarnog efekta, piše Lepota i zdravlje