Neki od faktora koji mogu uzrokovati demenciju će vas iznenaditi.
Demencija je postupan, ali hronični gubitak kognitivnih sposobnosti. Ljudi oboljeli od demencije imaju poteškoća s pamćenjem te lošom prosudbom životnih situacija. Dementni sindrom naziva se još i senilnost. Oboljeli gube kontrolu nad sobom, sposobnost prosuđivanja, imaju problema s emocionalnim smetnjama. S vremenom se povlače u sebe, mijenjaju svoju ličnost te postaju sumnjičavi i razdražljivi. Uzrok su uglavnom oštećenja mozga, a 50% demencije među starijima čini Alzheimerova bolest.
Svi se stručnjaci slažu da je najveći rizik za razvoj demencije upravo starenje, a dijagnoza se najčešće događa upravo nakon 60-te godine života. No naučnici su nedavno naučili i nešto novo o potencijalnim rizičnim faktorima koji mogu uzrokovati demenciju, a neki od njih bi vas mogli iznenaditi, prenosi ordinacija.hr. Evo o čemu se radi…
1. Gubitak zuba
Nedavna je studija, objavljena u magazinu JAMDA otkrila kako što više zuba osoba izgubi, to su veče šanse da se razviti demencija ili kognitivno propadanje. Naučnici su analizirali brojne studije koje su uključivale veliki broj ljudi i zaključili kako je gubitak zuba povezan s 1.48 puta većim rizikom za razvojem demencije. Za svaki izgubljeni zub, šanse za razvojem demencije se povećavaju za 1.1 put, a za kognitivno propadanje do 1.4 puta.
2. Gubitak ova dva osjeta
Nedavna je studija pokazala kako starije osobe koje gube vid i sluh imaju duplo veće šanse da se kod njih razvije demencija. “Gubitak sluha može biti rani znak ovog stanja. Dobar sluh je vitalna komponenta zdravog života, a uvijek postoje načini da se rizik prevenira. Izbjegavajte glasne zvukove i redovno provjeravajte sluh”, ističe dr. Hope Lanter.
3. Loš san
Studija objavljena ovog proljeća u magazinu Nature Communications je otkrila kako osobe starije od 50 godina spavaju manje od 6 sati i tako imaju 30 posto veće šanse da će se kod njih razviti demencija u starosti. “Ako stalno malo spavate, puno manje nego u mladosti, ta je navika dakle povezana s 30 posto većom šansom da će doći do demencije bez obzira na sve druge zdravstvene faktore”, pišu autori studije. Koliko sna je potrebno? Stručnjaci kažu od 7 do 9 sati tokom noći.
4. Pušenje
Pušenje ima puno veze sa zdravljem mozga, a ono može uticati na njegov rad. Dr. Douglas Scharre, neurolog sa univerziteta Wexner, koji se bavi liječenjem pacijenata koje muči pamćenje, demencija i Alzhemerova bolest navodi kako je jedna studija otkrila da samo jedna cigareta u danu može uticati na kognitivne sposobnosti, a ako pušite 15 cigareta na dan, kapacitet memorije se smanjuje za 2 posto. Kada prestanete pušiti, mozak će profitirati skoro trenutno.
5. Nezdrav život
Studija objavljena u magazinu PLOS Medicine je otkrila kako zdrave navike, a to znači ne pušiti i ne piti alkohol, paziti na kilažu i vježbati – mogu smanjiti šanse za razvojem demencije za 55 posto. I to je istina čak i kod osoba koje imaju povećani naslijeđeni rizik od razvoja kognitivnih poteškoća. “Naša istraživanija upućuju na to da je umjeren život, pun zdravih navika bitan faktor zdravlja, posebno u starosti”. (Tuzlanski.ba)
