Kefir se može piti u prilično velikim količinama, skoro do 1,5 litara dnevno, i lakše se i brže vari od mlijeka, dok kuhano mlijeko stoji u stomaku oko sedam sati, kefir od masnog mlijeka 4,5 sata, a od obranog mlijeka 3 sata.

Jedna čaša jogurta sadrži značajne količine kalijuma, fosfora, riboflavina, joda, cinka i vitamina B5. Jogurt također sadrži vitamin B12, koji čuva crvena krvna zrnca i pomaže pravilnom funkcionisanju nervnog sistema. Međutim, jedan mliječni proizvod ima tri puta više probiotika od jogurta, a to je kefir.

Kefir je fermentisano mlijeko koje poboljšava zdravlje crijeva, imunološkog sistema i digestivnog trakta. Bogat je kalcijumom i vitaminom K2, koji pomažu u održavanju jakih kostiju i štite od preloma.

Hrana bogata probioticima umiruje probavne probleme. Pomaže u održavanju delikatne ravnoteže mikroba u crijevima, a studije iz 2020. su pokazale da konzumacija probiotika može smanjiti simptome gastroezofagealne refluksne bolesti kao što su žgaravica, mučnina i bol u stomaku. Istraživači to pripisuju probioticima, koji podstiču imuni odgovor tijela tako što proizvode kratkolančane masne kiseline kao što je mliječna kiselina.

Prema riječima doktora, konzumacija kefira može da ublaži anksioznost. Istraživanje, koje je objavljeno u časopisu „Molekularna psihijatrija“, uključivalo je studiju u kojoj su ispitanici praktikovali plan ishrane četiri nedjelje. Grupa na dijeti jela je hranu zdravu za crijeva poput kefira i jabuka, dok druga grupa nije promijenila svoje navike u ishrani. Uočeno je da je nivo u prvoj grupi značajno opao, a zaključak je da zdrav balans crijevnih bakterija stimuliše proizvodnju hormona koji čine da se osjećamo dobro, kao što je serotonin. (Krstarica)