Proces razvoja i starenja mozga naučnike intrigira već desetljećima. Provodeći svoja neumorna istraživanja utvrdili su da u najranijim godinama života mozak svake sekunde formira više od milion novih neuronskih veza.

Tim tempom razvoja do šeste godine života naraste na oko 90 posto volumena koji postiže u odrasloj dobi, ali kako starimo mozak se počinje smanjivati. Prvi naznake ovog procesa nastupaju već u tridesetima te se on rapidno ubrzava nakon šezdesete. Baš poput bora i sijede kose koji se javljaju kako starimo, tako se mijenja i naš mozak, a samim time i naše kognitivne sposobnosti.

Evo kako starenje utiče na mozak i naše mentalne sposobnosti:

Mozak se smanjuje kako starimo

S godinama se općenito smanjuje volumen mozga, a pritom se više od ostalih područja smanjuju frontalni režanj i hipokampus, područja mozga odgovorna za kognitivne funkcije. Hipokampus, primjerice, ima veliku ulogu u učenju i pamćenju, procesima koji se usporavaju kako starimo

Sporije obrađuje informacije

S godinama opada i brzina obrade informacija, što znači da stariji ljudi mogu imati poteškoća s brzim razumijevanjem i reakcijom na nove informacije

Gubitak bijele tvari

Sastoji se od živčanih vlakana okruženih mijelinskim ovojnicama koji prenose živčane signale između moždanih stanica (neurona). Naučnici vjeruju da se smanjuje s godinama, te da uslijed svega dolazi do sporije obrade i usvajanja novih informacija te ukupnog pada kognitivnih funkcija

Mozak kontrolira mnoge aspekte razmišljanja — pamćenje, planiranje i organiziranje, donošenje odluka i mnoge druge. Te kognitivne sposobnosti utječu na to koliko dobro obavljamo svakodnevne zadatke i možemo li živjeti samostalno.

Kognitivne promjene koje se javljaju s godinama:

– stariji ljude teže pronalaze prave riječi da se izraze kako žele

– stariji ljudi se teže prisjećanju imena

– imaju problema s multitaskingom

– osjećaju blago smanjenje odražavanja pažnje

No, nije sve tako crno. Mnoga su istraživanja pokazala da starije odrasle osobe imaju bogatiji rječnik od mlađih odraslih osoba. Također, iza njih je dugogodišnje sticanje znanja i iskustava. Imajući to naumu, naučnici aktivno istražuju primjenjuju li stariji ljudi to stečeno znanje, analiziraju i kako ga primjenjuju te kako se mozak pritom mijenja. Tako su utvrdili da, unatoč promjenama koje mogu doći s godinama, starije odrasle osobe još mogu raditi mnoge stvari u kojima su uživale cijeli život.

Istraživanja pokazuju da starije odrasle osobe još mogu:

– naučiti nove vještine

– formirati nova sjećanjaž

– poboljšati vokabular i jezične vještine

Tome ide u prilog činjenica da neki ljudi u svojim 80-im i 90-im godinama života imaju mentalne sposobnosti 20-godišnjaka. Naučnici istražuju nekoliko teorija kako bi objasnili zašto kognitivne sposobnosti nekih ljudi ostaju podjednako besprijekorne do kraja života. Pokušavaju utvrditi rađaju li se s većim, snažnijim mozgom te mijenjaju li se njihovi mozgovi drugačije od mozgova većine ljudi kako bi kompenzirali štetne učinke starenja. Dok u potpunosti ne istraže točan uzrok, sjajna je vijest da su potvrdili da se proces starenja mozga može usporiti te da postoji niz aktivnosti koje pomlađuju mozak. A neke su potpuno besplatne. U nastavku teksta pročitajte aktivnosti u kojima možete uživati u slobodno vrijeme, pomoću kojih možete uvesti zdravije promjene u stil života i tako što dulje održati svoj mozak vitalnim.

1. Mentalna gimnastika

Svaka mentalno stimulirajuća aktivnost trebala bi pomoći u očuvanju vitalnosti mozga. Čitajte, pohađajte kurseve i prakticirajte mentalnu gimnastiku, odnosno igrajte kartaške igre, rješavajte križaljke, sudoku ili, ako volite, matematičke zadatke. Eksperimentirajte sa stvarima koje istovremenu zahtijevaju fizičku spretnost i mentalni napor poput crtanja, slikanja i sličnih umjetničkih aktivnosti.

2. Vježbanje

Istraživanja pokazuju da bildanje mišića istovremeno bilda um. Tijekom vježbama se pospješuje cirkulacija te protok krvi obogaćene kisikom u područje mozga koje je odgovorno za razmišljanje i obradu informacija. Vježbanje također potiče razvoj novih živčanih stanica i jača veze (sinapse) između moždanih stanica (neurona). Vježbanje također snižava krvni pritisak, poboljšava nivo holesterola, pomaže u ravnoteži šećera u krvi i smanjuje mentalni stres, a sve to utječe na zdravlje mozga te cjelokupnog krvožilnog sistema.

3. Spavanje

Spavanje igra važnu ulogu u zdravlju mozga. Niz istraživanja je pokazao da je san ključan za pomlađivanje svih stanica u tijelu, pa tako i stanica u mozgu. Također, tokom spavanja mozak prolazi kroz različite faze, uključujući i faze dubokog sna koje su ključne za obnovu i popravak moždanih stanica i tkiva. Nedostatak sna može povećati nivo stresa i izazvati negativne promjene u mozgu dok kronični stres može ubrzati proces starenja mozga. Zato je kvalitetan san, odnosno onaj tokom kojeg prolazimo kroz sve faze, iznimno važan za održavanje optimalne funkcije mozga. Šta to znači? To znači da bi za očuvanje vitalnosti mozga trebalo spavati sedam do osam sati svake noći.

4. Prehrana

Prehrana igra veliku ulogu u zdravlju mozga. Niz studija je pokazalo da mediteranska prehrana, koja se temelji na namirnicama biljnog podrijetla, cjelovitim žitaricama, ribi te zdravim masnoćama poput maslinovog ulja, smanjuje rizik od razvoja Alzheimerove bolesti. Poznato je da su omega masne kiseline kojima, primjerice, obiluje ekstradjevičansko maslinovo ulje, vitalne za ispravno funkcioniranje sivih stanica, smanjuju rizik od bolesti koronarnih arterija, povećavaju mentalni fokus i usporavaju kognitivni pad kod starijih osoba. Želite li otići korak dalje, isprobajte MIND dijetu, način prehrane koji je nastao kombinacijom dviju najzdravijih dijeta na svijetu, a koji dokazano smanjuje rizik od demencije i Alzheimerove bolesti.

5. Slušanje muzike

Ako želite učvrstiti tijelo, krenite u teretanu. A ako želite vježbati mozak, slušajte muziku, poručuju naučnici. Malo je stvari koje stimuliraju mozak kao što to čini muzika. Ako želite zadržati svoj mozak vitalnim uprkos godinama, slušanje muzike odličan je alat. Istraživanja su pokazala da slušanje muzike može smanjiti tjeskobu, sniziti krvni pritisak te poboljšati kvalitetu sna, raspoloženje, mentalnu budnost i pamćenje. Naime, naučnici navode da slušanjem muzike možete pokrenuti procese prisjećanja. Da biste se prisjetili nekog sretnog događaja, tvrde, posegnite za poznatom muzikom koju ste tada voljeli slušati. Primjerice, slušanje hitova grupe Queen moglo bi vas vratiti u trenutak kada ste upoznali ljubav svog života.

6. Briga o zdravlju

Visoki krvni pritisak u srednjim godinama povećava rizik od kognitivnog propadanja u starijoj dobi. Kako biste očuvali zdravlje krvnih žila te tako prevenirali hipertenziju, održavajte zdravu tjelesnu masu, redovno vježbajte, izbjegavajte alkohol i pušenje, smanjite stres i pravilno se hranite. Sve će ove navike doprinijeti i prevenciji šećerne bolesti koja je jedan od faktor rizika za demenciju. Dijabetes tipa 2 možete spriječiti pravilnom prehranom i redovnom tjelesnom aktivnošću, dok osobe koje imaju visok šećer u suradnji sa svojim dijabetologom moraju odrediti strategiju za postizanje dobre kontrole šećerne bolesti.

7. Druženje

Održavanje socijalnih veza jedna je od glavnih strategija u obrani od depresije i stresa koji mogu pridonijeti gubitku pamćenja. Ne propuštajte priliku za druženje s prijateljima, posebno ako živite sami. Istraživanja pokazuju da samoća ubrzava proces atrofije mozga, tako da druženja u krugu najdražih ljudi mogu imati suprotan učinak i ojačati zdravlje mozga, piše Telegram.hr