Sve se više govori o štetnim učincima glukoze i fruktoze, zbog čega se ljudi okreću prirodnim alternativama. Kokosov šećer postaje sve popularnija zamjena za nezdravi bijeli šećer. Bogat je hranjivim tvarima i ima niži glikemijski indeks (GI) od bijelog šećera.
Kako se dobiva kokosov šećer?
Kokosov šećer je prirodni zaslađivač dobiven iz slatkih i vodenih cvjetova, koji se mogu naći na vrhu kokosove palme. Cvjetovi se beru ručno, a zatim se od njih dobiva slatka tekućina koja se zagrijava sve dok voda ne ispari. Konačni proizvod ovog procesa zove se kokosov šećer.
Kokosov šećer i hranjive tvari
Obični stolni šećer je izvor praznih kalorija što znači da ne sadrži vitamine i minerale, a bogat je kalorijama. Sa druge strane, kokosov šećer sadrži mnoge hranjive tvari kao što su željezo, magnezij, cink, kalcij i kalij, masne kiseline, polifenole i antioksidanse. Također je izvor vitamina B1, B2, B3 i B6, piše Kiwi.hr.
Kokosov šećer sadrži i inulin, ugljikohidrat koji pripada skupini polisaharida. Zbog svoje slabe topljivosti u vodi, inulin usporava apsorpciju glukoze. S obzirom da ima minimalan utjecaj na porast šećera u krvi, pogodan je i za dijabetičare.
Iako je kokosov šećer zdravija verzija šećera koja sadrži hranjive tvari, potrebno je naglasiti da je energetski vrlo bogata hrana.
Kokosov šećer ima slatki karamelasti okus i može se koristiti za zaslađivanje kolača, napitaka, voćnih salata i svih ostalih slastica. Kafi će dati malo drugačiji okus na koji se vrlo brzo privikne.
Niski glikemijski indeks
Glikemijski indeks kokosovog šećera iznosi 35, što je znatno manje od glikemijskog indeksa (GI) bijelog šećera i melase koji iznosi 65-100. Iz tog se razloga kokosov šećer svrstava u skupinu namirnica nižeg GI, te je pogodan za dijabetičare i ljude sa viškom kilograma.
I kokosov šećer sadrži fruktozu
Uobičajeni stolni šećer je štetan zbog visokog glikemijskog indeksa, a glavni razlog zašto je tako nezdrav, nalazi se u visokom udjelu fruktoze. Uobičajeni stolni šećer ima 50% fruktoze i 50% glukoze. Kokosov šećer isto tako sadrži fruktozu. 70-80% kokosovog šećera čini saharoza; disaharid koji se sastoji od dva monosaharida, glukoze i fruktoze.
Dakle, kokosov šećer sadrži približno istu količinu fruktoze kao i normalan šećer. Ako konzumiramo previše šećera, to nas može dovesti do mnogih zdravstvenih problema kao što su pretilost, dijabetes i kardiovaskularne bolesti.
Kokosov šećer stoga nije čudo od hrane, ali sadrži niz hranjivih tvari i ima niski GI, pa se zbog toga može reći da je zdravija verzija bijelog šećera.
Čak i kada koristite kokosov šećer, koristite ga s mjerom. On nije toliko štetan kao običan bijeli šećer, ali sigurno nije hrana u kojoj možete neograničeno uživati. (Tuzlanski.ba)
