Ako ste na dijeti, vjerovatno ste se zapitali koliko hljeba možete jesti dnevno a da se ne ugojite. Jer smo milion puta čuli da hljeb goji. Da li je to tačno?
Hljeb je jedna od najčešće konzumiranih namirnica na svijetu. Ali i jedna od najspornijih jer, navodno, može da doprinese gomilanju kilograma. A da li je to istina? Koliko hljeba možete pojesti dnevno ako vodite računa o kilaži?
Kako se kvalitet hljeba mijenjao tokom godina?
Hljeb koji su jeli naši daleki preci i hljeb koji koji mi danas konzumiramo znatno se razlikuju. Kvalitet hljeba opada zbog više faktora, kao što su upotreba rafinisanog brašna, dodavanje aditiva i poboljšivača ukusa, smanjenje vremena fermentacije i industrijalizacija procesa proizvodnje. Ove promijene su negativno uticale na nutritivnu vrijednost, ukus i očuvanost hljeba. Zato se ljudi sve više okreću tradicionalnim tehnikama pripreme hljeba, kao što je hljeb od kiselog tijesta, koji se konzumira vjekovima.
Da li je tačno da hljeb goji?
Ovo je jedno od pitanja koje je izazvalo najviše kontroverzi u našem društvu u poslednje vrijeme. Hljeb ne deblja sam po sebi. Da li ćete se ugojiti zavisi od količine pojedene hrane i ukupnog kalorijskog unosa. Hljeb je izvor ugljenih hidrata, koji su neophodni za funkcionisanje organizma, jer daju energiju i regulišu metabolizam, ali i mnogo kalorija. Ako se potroši više kalorija nego što se sagori, višak se akumulira u obliku masti. Dakle, hljeb nije sam po sebi kriv, već prekomjerna konzumacija – i neuravnotežena ishrana.
Koja vrsta hljeba najviše goji?
Hljeb koji najviše goji je onaj koji ima najviše kalorija na 100 grama, a to je obično onaj koji se pravi sa dodatnim sastojcima kao što su orasi, voće, ulje, šećer itd. Više debljaju i ultra-obrađeni hljebovi, poput bageta, somuna, lepinja i sve ostale vrste peciva koje sadrže više masti, šećera i aditiva. To ne znači da ih potpuno treba izbaciti iz ishrane, već konzumirati povremeno i u malim količinama.
Koji su najkvalitetniji hljebovi?
Najkvalitetniji hljeb je onaj koji se pravi od integralnog brašna ili brašna od cijelog zrna, koji sadrži vlakna, vitamine i minerale. Hljeb napravljen od kiselog tijesta je takođe bolji. A riječ je o procesu fermentacije koji poboljšava ukus, teksturu i trajnost hljeba. Posljednjih godina postao je popularan keto hljeb koji ubrzava metabolizam i pomaže u održavanju idealne tjelesne težine.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Šta je zdravije – bijeli ili integralni hljeb?
Još jedna od češćih nedoumica koja se vrti oko hljeba je da li je integralni hljeb bolji od bijelog. Što se kalorija tiče, isti su. Ali hljeb od cijelog zrna brže izaziva osjećaj sitosti zahvaljujući velikom sadržaju vlakana, što nas sprječava da grickamo između obroka. A takođe pomaže crijevnoj flori i ne izaziva nagle skokove šećera u krvi.
Sa druge strane, bijeli hljeb je manje interesantan s nutritivne perspektive, jer se glukoza brže apsorbuje (generišući insulinske skokove) i sadrži malo proteina i vlakana. U okviru ishrane u mediteranskom stilu, smanjenje bijelog hljeba, ali ne i hljeba od cijelog pšeničnog, povezano je sa manjim povećanjem tjelesne težine i abdominalnim mastima, prema studiji objavljenoj u časopisu ‘BMC Health Services Research’.
Koliko hljeba možete da pojedete dnevno, a da se ne ugojite?
Kao što smo rekli, nije kriv hljeb, već prekomjerna i neuravnotežena potrošnja. Preporučena količina je oko 120 g dnevno, što je ekvivalentno 4 kriške ili 2 rolnice, najbolje od integralnog brašna cijelog zrna.
Trikovi za kontrolu količine hljeba koju jedete
Da biste kontrolisali porcije, preporučujemo da jedete hljeb uz glavne obroke, najbolje od integralnog ili cijelog zrna. I da izbjegavate ultra-obrađen hljeb, koji ima više kalorija, masti, šećera i aditiva.
Ako želite da jedete hljeb, odlučite se za zanatski hljeb ili hljeb koji možete da napravite kod kuće. Uzmite u obzir i ono što konzumirate uz hljeb – suhomesnati proizvodi, sirevi, puter, namazi itd. Ove namirnice su veoma kalorične i u kombinaciji s hljebom prava su kalorijska bomba. Pokušajte da izaberete zdravije opcije, kao što su prirodni paradajz, avokado, humus, tunjevina, ćuretina itd, piše Lepota i zdravlje
