Zdravstveni i sigurnosni propisi za tetovaže fokusiraju se na kratke rizike tetovaža kao što su infekcije, ali malo se govori o dugročnim posljedicama življenja sa njima, prenosi Huffington Post, javlja N1.

Danas skoro svi imaju tetovaže, ali malo ko zna koje su dugoročne posljedice tinte koja se koristi pri izradi tetovaža. Nema dokaza da je tinta sigurna kada se ubrizga u tijelo.

Prema istraživanja, između 1 do 5 posto ljudi imaju bakterijsku infekciju, a neki imaju alergijsku reakciju na tintu. To su kratkotrajne posljedice, a dugoročne je teško mjeriti pošto se tinta u većini zemalja klasificira kao kozmetika.

Proučavanjem tijela umrlih koji su desetljećima imali tetovaže pokazalo se da je 90 posto tinte nestalo sa tijela.

Dr. Andreas Luch sa njemačkog Federalnog zavoda za procjenu rizika u Berlinu navodi kako ne mogu odgovoriti na pitanje što će se dogoditi sa tintom.

Slično pitanje se postavlja i za lasersko uklanjanje tetovaža. Gdje odlaze pigmenti koji su fragmentirani ispod kože?, dodaje Luch.

Ne postoje utvrđeni standardi za sastav tinte, industrija je minimalno regulirana, a prijavljeno je nekoliko problema sa tetovažama vlastima.

Moderna tinta za tetovaže većinom se sastoji od organskih pigmenata, a može sadržavati i konzervanse, nikal, arsen i olovo.

Reakcije na tetovaže češće su kod tinta u boji nego kod tinte u crnoj i bijeloj boji.

Ljudi se tetoviraju već zadnjih 5.000 godina i to je postao moderan trend. Rizici su poznati, bol, krvarenje, infekcije i alergijske reakcije.

Ali dugoročni rizici kao toksičnost organa ili rak su još uvijek nepoznati. (Tuzlanski.ba)