Uobičajene prehrambene preporuke – smanjiti unos životinjskih masnoća, a povećati unos prerađevina od žitarica i biljnih ulja – najveći su fijasko, koji je posljednjih desetljeća doveo do epidemije debljine, dijabetesa, metaboličkog sindroma, srčano-žilnih bolesti, raka, upalnih crijevnih bolesti, alergija i autoimunoloških bolesti. Tvrdi to nutricionistkinja Anita Šupe, autorica knjiga “Istine i laži o hrani” te “Prva hrvatska LCHF kuharica”.

– Tradicionalnu ljudsku prehranu bogatu prirodnim mastima zamijenila je jeftina procesirana hrana prepuna šećera, škroba, glutena, hidrogeniziranih masti i hemijskih aditiva. Poljoprivredni biznis, masovni uzgoj hrane i prehrambena industrija funkcioniraju po logici profita – cilj je da hrana bude isplativa i jeftina s dugim rokom trajanja nauštrb njenog nutritivnog sadržaja.

Od industrije ka prirodi

– Zašto Paleo, odnosno LCHF prehrana i šta je to u stvari?

– Da bismo postigli optimalne uslove za dobro zdravlje i vitalnost, neminovno je da se vratimo na prirodan način prehrane, za koji nas je priroda i prilagodila. LCHF ili Low Carb High Fat znači manje ugljikohidrata i više prirodnih zdravih masti u prehrani, a Paleo znači odbacivanje procesirane hrane i vraćanje izvornoj ljudskoj prehrani, što posljednih godina postaje sve jači globalni pokret u svijetu. Odbacivanjem neprirodnih, industrijski procesiranih i osiromašenih proizvoda te vraćanjem u prehranu prave, izvorne, cjelovite hrane koja sadrži sav potreban građevinski materijal za tijelo, omogućavamo organizmu da se dovede u ravnotežu i svoje prirodno zdravo stanje.

U praksi LCHF podrazumijeva strogo reducirani unos namirnica bogatih šećerom i škrobom kao što su hljeb, tjestenina, pekarski proizvodi, krompir, riža i slično, dok se istovremeno povećava unos prirodnih zdravih masti iz životinjskih i biljnih izvora. Osnovu LCHF prehrane čini prava izvorna hrana: meso, riba, morski plodovi, jaja, povrće, zelenje, orašasti plodovi te pravi punomasni mliječni proizvodi. Biramo, koliko je to moguće, hranu iz organskog i domaćeg uzgoja, odnosno zdrave prirodne masnoće kao što su maslac, svinjska mast, hladno prešano maslinovo i kokosovo ulje.

Paleo prehrana ne mora obavezno biti low carb, dopušteni su ugljikohidrati iz zdravih izvora kao što su korjenasto povrće, voće i med. Nisu svi ljudi jednako osjetljivi na ugljikohidrate pa njihov unos treba prilagoditi svom zdravstvenom stanju i ciljevima. Izbacivanje glutena, žitarica i mahunarki povoljno djeluje protiv autoimunih i hroničnih upalnih bolesti, tako da ovaj način prehrane ne treba shvatiti samo kao dijetu za mršavljenje, već kao način života za sve one koji žele povratiti ili zadržati svoje dobro zdravlje, vitalnost i visoku energiju.

Hrana kao lijek

– Često spominjete zdravlje. Protiv kojih se bolesti i tegoba ova prehrana posebno dokazala?

– LCHF ima znanstveno dokazane prednosti kod metaboličkog sindroma, inzulinske rezistencije, dijabetesa tipa 2 i pretilosti.

– Žitarice bi trebalo zaobilaziti. Zašto?

– Iako nam se žitarice preporučuju kao temelj zdrave prehrane, u novije vrijeme imamo sve više znanstvenih dokaza da prehrana temeljena na žitaricama, tačnije na pšenici, uzrokuje cijeli niz vrlo ozbiljnih zdravstvenih problema. Većina ljudi vjeruje da je hljeb izvorna hrana, međutim, Einkorn, biblijska pšenica naših predaka nama odavno nije dostupna. Nova, tzv. patuljasta pšenica, Triticum aestivum, proizvod je hibridiziranja, križanja i genetske manipulacije, koje provode poljoprivredni naučnici posljednjih 50 godina. Stvorena je kratka, zdepasta, tvrda biljka otporna na klimatske uslove, pesticide, štetočine i bolesti. Stvorena je biljka koja daje veće urode, na manjim površinama, uz manje troškove, ukratko stvoreno je nešto puno isplativije. No, kako su ove promjene djelovale na naše zdravlje? – pitanje je koje nije zanimalo ni poljoprivredni biznis ni prehrambenu industriju.

– Kako živjeti bez hljeba?

– LCHF prehrana ne znači obavezno i život bez hljeba. Dostupna su nam alternativna brašna orašastih plodova i sjemenki od kojih pravimo vrlo ukusne i zdrave vrste hljeba i peciva. Recepti se mogu naći u mojoj knjizi Prva hrvatska LCHF kuharica.

– Mlijeko i mliječni proizvodi?

– Pravo domaće mlijeko pašnih krava i koza zdrava je namirnica. Najkorisniji je mliječni proizvod domaći jogurt, kiselo mlijeko ili kefir, jer je u procesu fermentacije mlijeko već predprobavljeno i obogaćeno korisnim sojevima mikroorganizama (laktobakterije i drugi.), koji su neophodni za zdrava crijeva kao i za općenito dobro zdravlje i snažan imunitet.

Zdravo nije i skuplje

– Je li zdrava prehrana dostupna, odnosno skupa?

– Zdravija prehrana ne mora obavezno biti i skuplja. Ionako svi kupujemo hranu, neki na nju troše više, a neki manje. Vrijednost novca uloženog u hranu nije uvijek proporcionalna kvaliteti i nutritivnoj vrijednost te hrane, čak je često obrnuto. Zaista se može zdravo i jeftino hraniti od onoga što nam je dostupno, ali birati u okviru toga ono što je pravo, nerafinirano, birati osnovne namirnice, a ne prerađevine s deklaracijom sastojaka. Dakle nije riječ o većem trošku i skupoći, već o planiranju, pogotovo ispočetka dok nove navike ne postanu uobičajene. Kupovinu je dobro isplanirati, izabrati dane kada imate više vremena pa otići na pijacu, mesnicu, ribarnicu, napuniti frižider i zamrzivač, čime se smanjuje potreba za odlaskom u supermarket i pekaru.

– Ima li ova prehrana protivnike? Koje su najčešće kritike?

– Naravno da ima kritika, a one su uglavnom neutemeljene jer proizlaze iz nedovoljne informiranosti u vezi LCHF i Paleo prehane. Na primjer, tipična kritika je da jedemo previše mesa, što uopće nije istina. Zapravo količinski jedemo puno više povrća nego ljudi na standardnoj prehrani, jer umjesto tjestenine, riže i krompira konzumiramo više povrća. Velika količina povrća ima malo kalorija, dok mala količina masnoće ima puno kalorija, pa treba razlikovati ova dva pojma, odnosno shvatiti da High Fat znači veći postotak kalorija iz masnoća, a ne jedenje velikih količina mesa i masti.

Mudro biranje, a ne odricanje

Uopće nije teško mijenjati prehrambene navike jer nije riječ o gladovanju i odricanju, već o mudrom biranju. Kad izbacimo iz prehrane šećer, brašno i dodatke koji potiču prekomjeran apetit i izazivaju ovisnost o hrani, automatski nam se apetit reguliše i potreba za prekomjernim jedenjem spontano se smanjuje. Prestajemo biti robovi hrane i to je fenomenalan i oslobađajući osjećaj. Što se tiče praktičnog provođenja LCHF prehrane, ona nije ništa više komplikovana nego uobičajena prehrana. Svejedno kupujemo, kuhamo i jedemo hranu, samo trebamo paziti da biramo namirnice. Kad nove prehrambene navike postanu uobičajene, onda više i ne razmišljamo da smo na nekom režimu, jednostavno se tako hranimo i to više nije nikakva misija. (varazdinske-vijesti.hr)