Visoki porezi, volontiranje, čiste ulice, kao i recikliranje svega što se reciklirati da, u Norveškoj se vežu za sociološki fenomen koji zanemaruje snagu pojedinca…
Ako ste ikada porazgovarali s Norvežanima ili putovali na evropski sjever, mogli ste nabasati na posebni, nepisani zakon koji je duboko upleten u tamošnju tradiciju i način života. Jedan od razloga zbog kojeg se Norvežani mogu činiti skromnijima u usporedbi s ekscentričnijim jugom jest fenomen jantelovena koji kroji pravila ponašanja, prenosi punkufer.hr.
Pojednostavljeno Janteov zakon stavlja grupu, a ne pojedinca na prvo mjesto, što znači da nema potrebe za isticanjem vlastitih postignuća ili hvalisanja oko bilo čega što jedna osoba radi bolje od ostalih. Samim time, nema ni ljubomore i neslaganja koje iz nje proizlaze.
Visoki porezi, volontiranje, čiste ulice, kao i recikliranje svega što se reciklirati da, daju naslutiti da Norvežani, ali i njihove komšije puno ulažu u zajednicu. Ono što je u Danskoj i Norveškoj janteloven Šveđani nazivaju jantelagen, Finci jante laki, a na Islandu kažu jantelögin.
Dansko-norveški autor Aksel Sandemose u knjizi Izbjeglica prelazi svoj trag (1933.) prvi je opisao karakteristične skandinavske navike i osmislio nepisani zakon u priči o izmišljenom gradiću Jante, u kojem su stanovnici odustali od vlastitog indentiteta i prepustili ga grupi. Pravila Jante, prema Sandemoseu, nalažu da je pojedincu zabranjeno misliti kako je nešto posebno ili da je bolji, pametniji ili važniji od grupe.
Kako vrijeme prolazi, tako raste broj skandinavskih autora, blogera i kritičara društva koji smatraju kako zakon Jante koči zajednicu na putu prema uspjehu. U svojim radovima kritičari tradicionalnog načina razmišljanja sugerišu da se evropski sjever treba trgnuti, osloboditi okova prošlosti – i prekršiti zakon.
Norveška blogerica i izvršna direktorica firme Innovation Norway, Anita Krohn Traaseth smatra kako skromnost i nedostatak samopouzdanja Norvežane sprječavaju da postanu uspješni u kulturi startupova što niču na sve strane. Da bi inovativne ideje naišle na plodno tlo i zaradile novac, potrebno je isticanje, entuzijazam i energija pojedinca. Drugi tvrde kako bi Norvežani zasigurno bili sretniji da sami sebe stave na prvo mjesto, no ono što je sigurno -Janteov zakon bi teško prošao u brojnim drugim zemljama diljem svijeta. (Tuzlanski.ba)
