Nacrt zakona koji predviđa neradnu nedjelju uskoro će u javnu raspravu, a mišljenja političara i sindikata još su podijeljena.
Vlada Federacije BiH u decembru prošle godine utvrdila je Nacrt zakona o unutrašnjoj trgovini i uputila ga u parlamentarnu proceduru. Riječ je o potpuno novom zakonu, usklađenom sa aktima Evropske unije, a između ostalog bavi se i pitanjem zabrane rada nedjeljom.
PUCANJ U STOPALO
Ukoliko bi se ova zakonska regulacija uvela u Federaciji BiH, to bi značilo da radnici u trgovinama i drugim prodajnim objektima neće raditi nedjeljom i praznicima. Stav Sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti Bosne i Hercegovine je da je to značajan korak naprijed u poboljšanju statusa radnika u ovom sektoru, piše Oslobođenje.
“Od kada je tema neradne nedjelje postala aktuelna, ne prođe ni dan da neko od radnika ne pita kad će to postati realnost. To dovoljno govori o tome koliko radnici željno čekaju tu slobodnu nedjelju. Nadamo se da će ovo pitanje što prije doći na dnevni red Parlamenta FBiH i da su zastupnici svjesni odgovornosti i obaveze prema radnicima u trgovini. Također se nadamo da oni zastupnici koji ovo pitanje zloupotrebljavaju u ličnom ili ko zna čijem interesu neće moći zaustaviti proces koji radnici toliko dugo čekaju i koji će sigurno imati pozitivan učinak na svakodnevni život onih koji plate zarađuju u trgovini”, kaže nam Mersiha Beširović, predsjednica Sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti BiH (STBiH).
Dio novca koji bi se potrošio za vikend, potrošit će se neki drugi dan, pa ova odluka neće pretjerano utjecati na ekonomiju naše zemlje, smatra ekonomista Sanel Halilbegović. On vjeruje da će neradna nedjelja dovesti do još većih gužvi u trgovinama tokom radnih dana, da će biti neophodno zaposliti više ljudi, odnosno otvoriti više kasa, te izražava sumnju u naše poslodavce da će to i omogućiti.
“Uvijek će biti neka strana koja će se protiviti takvoj odluci. Kroz komunikaciju sa ljudima u Hrvatskoj, Sloveniji i šire po Evropi, jasno mi je da se ljudi nakon nekog vremena naviknu, ali moramo biti svjesni da će se zbog neradne nedjelje desiti prelijevanje prometa na ostale radne dane. Kako to onda riješiti? Da li to znači da se trebaju otvoriti dodatna radna mjesta i da li se dovodimo u situaciju da sami sebi pucamo u stopalo ovom odlukom, jer svijest naših poslodavaca nije baš toliko visoka”, tvrdi Halilbegović.
U Hrvatskoj je u julu stupio na snagu novi Zakon o trgovini, prema kojem će trgovine nedjeljom u pravilu biti zatvorene, a trgovci mogu odabrati 16 nedjelja u godini tokom kojih bi radili. Mostar je prije skoro dvije godine službeno postao prvi od većih gradova u našoj zemlji gdje je trgovinama zabranjen rad nedjeljom.
“Trebali smo da imamo reviziju te odluke nakon pola godine, da vidimo na terenu da li je to efikasno ili nije, ali nje, nažalost, nije bilo, tako da ne mogu reći da li se ona pokazala kao dobra ili nije. Ono što mogu reći je da smo izašli izvan okvira zakona, bude li neko propitivao ovu odluku, shvatiće da je ona bila neustavna. Zakon o radu FBiH kaže da svaki radnik ima pravo na odmor 24 sata u kontinuitetu. To znači da Zakon o radu predviđa jedan neradni dan. Mi smo samo trebali pojačati inspekciju da vodimo računa o tome da li su prava radnika ispoštovana”, govori nam Adela Gosto, vijećnica Prve mostarske partije u GV-u Mostara.
Propisane odredbe se ne odnose na cvjećare, pekare, suvenirnice, tradicionalne obrte, kao ni na prodajne objekte u sklopu željezničkih i autobusnih stanica i aerodroma, benzinskih pumpi, bolnica, hotela, prostora kulturnih i vjerskih objekata, muzeja i parkova prirode…
