Subota, 25. Septembra 2021.
Tuzlanski.ba logo

Web puni 30 godina: Je li postao “čudovište izvan kontrole”

Preuzmite sliku

Prije trideset godina u martu mladi britanski softverski inženjer koji je radio u slavnom naučnom laboratoriju pokraj Ženeve smislio je sistem kojim će naučnici među sobom dijeliti informacije. I promijenio čovječanstvo.

Tim Berners-Lee, otac World Wide Weba, danas, međutim, upozorava da su njegov izum “oteli pokvarenjaci” te da bi to moglo dovesti do njegova uništenja.

Njegov stari ured u CERN-u ne razlikuje se od ostalih u dugom hodniku glavne zgrade. Jedina naznaka da se tamo stvarala historiju mala je komemorativna ploča pored imena Berners-Leeja.

“Mnogo je radio”, rekao je Francois Fluckiger, koji je došao na čelo tima za razvoj weba nakon odlaska Berners-Leea na jednako slavni Tehnološki institut Massachusettsa (MIT) 1994.

“Svjetla su u njegovu uredu uvijek bila upaljena”, rekao je Fluckiger za AFP.

Berners-Lee bio je zadužen za interni imenik CERN-a, ali su ga zanimali načini na koje bi se omogućilo hiljadama naučnika diljem svijeta koji su surađivali s evropskim istraživačkim laboratorijem da lakše dijele informacije o svom radu.

Njegova vizija “decentraliziranog sistema za upravljanje informacijama” ubrzo je iznjedrila web.

Primitivni oblici interneta – mreže koja povezuje računare – postojali su i ranije, ali je tek World Wide Web omogućio da se web stranicama pristupa pomoću pretraživača i da ih se pohranjuje.

“Vrlo rano imali smo osjećaj da se stvara historija”, kazao je Fluckiger.

Godine 1990. timu se pridružio belgijski naučnik Robert Cailliau kako bi pomogao promovirati izum, koji je koristio programski jezik HTML za izradu web stranica.

Zajedno su napravili hipertekstni prijenosni protokol ili HTTP, koji je korisnicima omogućio pristup izvorima klikanjem na poveznice, i web adrese, odnosno URL-ove.

Krajem 90-ih godina Berners-Lee pustio u pogon prvi server za pretragu mreže.

Preglednik je i izvan CERN-a stavljen u upotrebu početkom 1991. godine, prvo u drugim istraživačkim institucijama, a kasnije je otvoren i za javnost.

Fluckiger, koji je sada u penziji, rekao je da je web jedan od najvećih izuma 20. stoljeća.

No i on se požalio na “zlostavljanje na internetu, lažne vijesti i masovnu histeriju” koji su sada u punom zamahu. Jednako vrijedi i za prijetnje privatnosti korinika.

“Treba se zapitati nismo li na kraju stvorili čudovište koje je potpuno izvan kontrole.”

Berners-Lee pokrenuo je vlastitu kampanju kako bi “spasio web”.

Na Web summitu u Lisabonu u novembru prošle godine pozvao je na novi “Ugovor za Web”, temeljen na pristupu za sve i na temeljnom pravu na privatnost.

“Web su oteli pokvarenjaci i trolovi koji su ga koristili za manipuliranje ljudima diljem svijeta”, upozorio je Berners-Lee u komentaru za New York Times u decembru navodeći prijetnje s kojima su korisnici suočeni: počevši od dark weba, do kibernetičkog kriminala, lažnih vijesti i krađe osobnih podataka.

U januaru je pozvao globalne elite na Svjetskom gospodarskom forumu (WEF) u Davosu da se pridruže borbi protiv “polarizacije” online rasprava. (Hina)

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

Ključne riječi: